Predstavljen vodič Dnevnik dijabetesa: Nudi informaciije, pomaže u praćenju bolesti i terapije
U Hrvatskoj sa šećernom bolešću živi više od 406.000 ljudi, a stručnjaci upozoravaju da bi stvaran broj mogao biti i znatno veći jer se procjenjuje da gotovo trećina oboljelih nema postavljenu dijagnozu. Svake godine bilježi se oko 46.000 novih slučajeva, dok se iz zdravstvenog sustava za liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija izdvaja između milijardu i milijardu i pol eura - čak 20 posto ukupnog proračuna HZZO-a. Posebno zabrinjava podatak da je dijabetes četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od gotovo osam posto, zbog čega stručnjaci ističu da su rana dijagnoza i dobra kontrola bolesti ključni za sprječavanje teških komplikacija poput infarkta, moždanog udara, amputacija i zatajenja organa. Na tom tragu u Zagrebu je predstavljen novi edukativni projekt - Dnevnik dijabetesa, čiji je cilj unaprijediti praćenje bolesti i osnažiti pacijente u svakodnevnom upravljanju terapijom.
- Dnevnik dijabetesa nastao je iz stvarne potrebe u praksi. Željeli smo pacijentima i liječnicima dati jedinstven, razumljiv i strukturiran alat koji pomaže u svakodnevnom praćenju bolesti i terapije - u njemu će pacijent voditi evidenciju svih lijekova koje koristi, pratiti svoje zdravstveno stanje, aktivnost, ali će moći i pronaći točne i provjerene informacije o svojoj bolesti - rekla je predsjednica Udruge za zdravstvenu pismenost i specijalistica obiteljske medicine dr. Ljiljana Ćenan.
Dodala je i kako je prevencija ključ, no zbog nedostatka vremena ona se nedovoljno provodi, premda je dijagnozu dijabetesa jednostavno postaviti. No i kada se postavi dijagnoza, problem je zanemarivanje kontrola, što je kod dijabetesa tipa 2 jedan od glavnih razloga razvoja komplikacija. Ona je upozorila i na globalne razmjere problema, navodeći da su komplikacije dijabetesa u 2024. godini u svijetu dovele do oko 3,5 milijuna smrti, pri čemu je čak 40 posto preminulih bilo u radno aktivnoj dobi.
- Najveći poraz sustava je kada se dijabetes otkrije tek nakon infarkta ili amputacije. Zato je važno da pacijenti budu informirani i aktivno uključeni u liječenje - istaknula je Ćenan.
Predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Silvija Canecki-Varžić upozorila je na važnost sustavne edukacije i jasnih protokola kao ključnog dijela uspješnog liječenja, ističući da su, uz još uvijek nedovoljno razvijene standardizirane postupke koji bi pratili pacijenta od dijagnoze do najviših razina skrbi, potrebni bolja organizacija i vrijeme.
Dijabetes je kompleksna metabolička bolest koja rijetko dolazi samostalno jer čak 90 posto oboljelih ima i povišen krvni tlak ili povišene masnoće, a velik dio je i pretil, dok zabrinjava podatak da od početka bolesti do postavljanja dijagnoze često prođe tri do pet godina, kada već nastaju komplikacije koje je kasnije teško kontrolirati.
Dnevnik je nastao u suradnji Udruge za zdravstvenu pismenost, Hrvatske ljekarničke komore, stručnih društava te uz podršku Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a bit će dostupan u ordinacijama obiteljske medicine, ljekarnama i bolničkim ustanovama.
