Udruga Franak: Procijenjeno ukupno obeštećenje je 700 milijuna eura
Iz Udruge Franak izvijestili su da su, uz pomoć financijskih stručnjaka, proveli novu analizu kojom je procijenjeno da je ukupno obeštećenje građanima s konvertiranim kreditima u švicarskim francima oko 700 milijuna eura.
To neće ugroziti financijski sustav, s obzirom na rekordne profite banaka, ocijenili su u priopćenju u ponedjeljak.
"Ne postoji nikakav scenarij ugroze stabilnosti sustava, ali zato postoji obveza banaka da plate svoje dugove potrošačima na temelju dugotrajne primjene nepoštenih ništetnih ugovornih odredaba u kreditima", ustvrdili su iz Franka.
Kako su naveli, ranije procijenjeno obeštećenje bilo je na razini od 1,2 milijarde eura, a novu procjenu napravili su "potaknuti svakodnevnim napadima Hrvatske udruge banaka" da bi opstojnost rada banaka bila dovedena u pitanje kad bi potrošači bili obeštećeni u skladu sa zakonom.
"Bankarski lobisti, uz podršku dijela medija, sustavno plasiraju tezu da će obeštećenje građana ugroziti financijski sustav. Takve tvrdnje su neutemeljene, pretjerane i služe stvaranju pritiska na prošireno vijeće Vrhovnog suda te na javnost", ocijenili su u Franku.
Pojasnili su da su ranije procjene izrađene dok nisu bili dostupni svi relevantni parametri te su se temeljile na nerazrađenim pretpostavkama, a sada su, iako i dalje postoje poteškoće, došli do "realnije slike" kroz sudsku praksu, konkretne izračune i detaljniji uvid u strukturu kredita.
Podsjetili su i da su lani banke ostvarile neto dobit od 1,43 milijarde eura, uz rast imovine od sedam milijardi eura, na ukupno 91 milijardu eura te da su zadnjih 10 godina imale ukupnu neto dobit devet milijardi eura.
"U takvim okolnostima", ocijenili su, "ne postoji baš nikakav realan rizik za stabilnost sustava". Dapače, kažu, postoji potencijal da se vraćenih 700 milijuna eura upumpa u potrošnju, što bi za financijski sustav svakako bilo poželjno.
Iz Franka su priopćili i da je šteta za potrošače neupitna jer "30.000 tužitelja unazad 10 godina ima smanjen kućni proračun za iznos štete, dok su se banke na temelju toga novca dodatno obogatile".
"Bez obzira na to radi li se o 700 milijuna ili ranije procijenjenih 1,2 milijarde eura, to ni na koji način ne umanjuje odgovornost banaka da u cijelosti obeštete oštećene potrošače, sukladno zakonu i većinskoj sudskoj praksi - preko 90 posto prvostupanjskih postupaka završilo je u korist potrošača", poručili su u priopćenju.
"Rizik loših poslovnih odluka moraju snositi banke, a ne potrošači", istaknuli su te zaključili da je argument da bi povrat nezakonito naplaćenih sredstava mogao naštetiti bankama "jednak tvrdnji da bi vraćanje ukradene imovine moglo ugroziti onoga tko ju je prisvojio".