Konferencija "Održivi gradovi kao potpora održivom turizmu i gospodarstvu"
Održivi gradovi između prostora, ljudi i tehnologije
Konferencija "Održivi gradovi kao potpora održivom turizmu i gospodarstvu" održana u Rijeci u organizaciji Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment okupila je vrhunske domaće i međunarodne stručnjake iz područja urbanizma, gospodarstva, turizma i održivog razvoja. Skup je još jednom potvrdio kako su gradovi ključna poluga za kvalitetu života građana, otpornost na klimatske promjene i dugoročnu konkurentnost gospodarstva.
U uvodnim obraćanjima gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović i predstavnica Europske komisije Hana Huzjak naglasili su da održivost više nije apstraktan cilj, već nužnost, osobito u urbanim sredinama u kojima se preklapaju pritisci turizma, prometa, stanovanja i klimatskih promjena. Poručeno je kako su gradovi danas mjesta najveće odgovornosti, ali i najvećeg potencijala za stvarne promjene.
Urbanizam po mjeri čovjeka
Posebno snažan dojam na sudionike konferencije ostavilo je predavanje nagrađivanog arhitekta Marka Dabrovića, partnera studija 3LHD, koji je vrlo jasno objasnio kako urbanizam mora služiti stanovnicima gradova, a ne kratkoročnim ekonomskim interesima. Upozorio je da nekontrolirano širenje gradova i preseljenje građana na periferiju dugoročno ima negativne posljedice jer značajno povećava troškove komunalne infrastrukture te komplicira i poskupljuje svakodnevni život stanovnika tih područja. Kvaliteta života pritom je niža, a dolazi i do rasta zagađenja te emisija CO₂.
Dabrović je posebno ukazao na klimatske promjene i podizanje razine mora, ističući kako obalni gradovi, poput Rijeke, moraju već danas strateški razmišljati o prilagodbi prostora. Kao jedan od najvećih urbanističkih potencijala istaknuo je deltu Rječine, koja bi uz pametno i dugoročno planiranje mogla postati jedinstvena urbana oaza – prostor kvalitetnog stanovanja, javnih sadržaja, parkova i zelenila, dostupan građanima.
Govoreći o suvremenim urbanističkim alatima, naveo je da postoje jasna rješenja kojima se može poboljšati protočnost gradova, smanjiti toplinski otoci i podići kvaliteta života. Poseban naglasak stavio je na sadnju drveća uz prometnice, koja dokazano snižava temperaturu zraka, smanjuje zagađenje i buku te značajno doprinosi zdravlju i ugodnosti urbanih prostora.
Podsjetio je i na pozitivne povijesne primjere koji su se održali do danas – Dubrovnik, planski urbanistički oblikovan još u 12. stoljeću te stari Zagreb, koji je poštovao prostor i potrebe stanovnika. Posebno je istaknuo Lenucijevu potkovu, nastalu uglavnom između 1882. i 1889. godine, u razdoblju snažne modernizacije Zagreba nakon potresa 1880., kao primjer promišljenog sustava trgova i parkova.
Nakon Prvog svjetskog rata, upozorio je Dabrović, započinje sustavna devastacija prostora, resursa koji je u Hrvatskoj jednako vrijedan kao što je nafta u arapskim zemljama. Posljedice su danas vidljive u nižoj kvaliteti i slabijoj urbanizaciji središta hrvatskih gradova u odnosu na usporedive europske metropole.
Gospodarstvo, inovacije i povratak industrijske snage
Veliko zanimanje izazvali su i paneli posvećeni gospodarstvu i održivim poslovnim modelima, a posebno oduševljenje publike izazvali su Vjekoslav Majetić, osnivač DOK-ING-a, i Klemen Šešok, predsjednik Uprave ISKRA grupe.
Majetić je podsjetio kako je još prije 15 godina proizveo i na sajmu automobila u Ženevi predstavio prvi hrvatski električni automobil, koji tada nije ostvario puni tržišni uspjeh zbog otežanog pristupa kapitalu i investicijama. DOK-ING je danas, istaknuo je, svjetski lider u proizvodnji strojeva za razminiranje, a paralelno razvija i tehnologije usmjerene prema održivosti.
Posebnu pozornost privuklo je njegovo inovativno rješenje za zbrinjavanje otpada, temeljeno na termalnoj obradi otpada na visokim temperaturama u vakuumu, pri čemu kao vrijedan nusproizvod nastaje zeleni vodik. Riječ je o tehnologiji koja omogućuje lokalno rješavanje otpada, bez štetnih emisija i potrebe za skupim transportom. Majetić je naglasio kako nema smisla otpad voziti s otoka ili lokalnih sredina u županijske centre, a potom izvoziti RDF u inozemstvo radi spaljivanja. Predstavljeni sustav, istaknuo je, primjenjiv je i za Kaštijun i za Zagreb, ali zahtijeva hrabre i dugoročno odgovorne političke i strateške odluke.
Tajna uspjeha ISKRA grupe i novi uzlet 3. maja
Jedno od najupečatljivijih izlaganja održao je Klemen Šešok, koji je otvoreno govorio o tajni uspjeha ISKRA grupe. Naglasio je kako se održiva konkurentnost ne gradi senzacionalizmom, već jasnom strategijom, disciplinom u upravljanju i povjerenjem u znanje i rad ljudi.
Kao konkretan primjer naveo je 3. maj, brodogradilište koje je ISKRA grupa preuzela prije svega nekoliko mjeseci. Društvo koje je donedavno bilo gubitaš, prema Šešokovim riječima, vrlo bi brzo moglo postati dobitaš, i to s istim zaposlenicima, ali uz drugačiji menadžment. Ključnu ulogu u tom zaokretu ima uprava na čelu s Rokom Vuletićem, koji je prethodno uspješno restrukturirao i preporodio šibensko Iskra brodogradilište.
Šešok je istaknuo kako 3. maj u nadolazećem razdoblju očekuje snažan razvoj na krilima gradnje putničkih brodova, ali osobito vojnih plovila, u skladu s aktualnim sigurnosnim izazovima u Europi. Upravo u tom segmentu vidi velik potencijal riječkog brodogradilišta, koje bi moglo postati strateški važno ne samo u hrvatskim, nego i u europskim okvirima, vraćajući Rijeci dio industrijske snage i identiteta.
Govoreći o poslovnim rezultatima, Šešok je naglasio kako je ISKRA i dalje obiteljska kompanija u kojoj vlasnici zajedno sa zaposlenicima grade dugoročni uspjeh. Takav pristup rezultirao je time da je ISKRA grupa prošlu godinu završila s prihodima od oko 500 milijuna eura, potvrđujući da industrija u Europi ima budućnost kada se vodi odgovorno i strateški.
Gradovi kao nositelji promjena
Zaključci konferencije jasno su pokazali da održivi gradovi nisu samo pitanje ekologije, već spoj pametnog urbanizma, inovativnih tehnologija, odgovornog gospodarstva i učinkovitog javnog sektora. Istaknuta je i potreba da gradovi snažnije podržavaju poduzetnike, ali istodobno vode računa o kvaliteti života stanovnika, jer bez te ravnoteže nema dugoročno održivog razvoja.
U raspravama je otvoreno postavljeno pitanje zašto gradonačelnici najvećih hrvatskih gradova često ne pokazuju očekivanu razinu odlučnosti u implementaciji rješenja koja dokazano i relativno brzo povećavaju kvalitetu života građana, od urbanističkih zahvata i zelenih rješenja do učinkovitijeg upravljanja prometom, otpadom i energijom.
Rijeka se, kroz znanje, industrijsku tradiciju i nove razvojne vizije, nameće kao grad s realnim potencijalom da postane predvodnik održivih rješenja u Hrvatskoj. No, poruka konferencije bila je jasna: taj se potencijal može ostvariti samo uz dugoročnu strategiju, snažnu suradnju javnog i privatnog sektora te povjerenje u domaće znanje i ljude. Jednako je važno mijenjati navike i obrasce ponašanja, poticati osobnu i kolektivnu odgovornost, osloniti se na kružne razvojne cikluse te mudro i lokalno zbrinjavati otpad kao resurs, a ne problem. Održivi gradovi nisu samo rezultat odluka institucija, već i svakodnevnih izbora njihovih građana.
