Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić rekao je, komentirajući stav Europske komisije da glavni državni odvjetnik nikako ne može odlučivati o sukobima nadležnosti između Državnog odvjetništva (DORH) i Ureda europskog tužitelja (EPPO), kako će o tome odlučiti Sud Europske unije.

''Sud EU će o tome odlučiti jer je Europska komisija stranka u tom postupku. Ne smijem to komentirati. Sud EU se izrijekom u dopisu tajništva tog suda pozvao na članak Statuta suda da se to ne smije raditi i da je to svjesno kršenje statuta Suda EU i domaćih zakona, posebice Kaznenog zakona RH'', kazao je Turudić.

Glavni državni odvjetnik rekao je da je na tu temu stiglo očitovanje nekih zemalja članica EU, kao i da su se o tome već očitovali DORH i Vlada RH.

''O tome neće odlučivati stranka Možemo! niti bilo koja druga politička opcija, već Sud EU'', prisnažio je Turudić u izjavi novinarima na obilježavanju pete obljetnice djelovanja Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman”.

Stranka Možemo! je zajedno sa SDP-om uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu da se obrate Sudu EU oko pitanja nadležnosti dvaju tužiteljstva nakon otkrivanja afere Mikroskopi u kojoj je optužen i bivši ministar zdravstva Vili Beroš.

Nakon što je Ustavni sud RH, u sporu oko sukoba nadležnosti EPPO-a i DORH-a o tome uputio pitanja Sudu EU, u sklopu tog postupka očitovala se i Europska komisija (EK).

EK u svom očitovanju objašnjava Sudu EU zašto Ivan Turudić ne može odlučivati u slučajevima sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić naknadno je odlučio da je za cijeli slučaj nadležan Uskok, kojemu je EPPO predao spis, a glavna europska tužiteljica Laura Kovesi je Turudića prijavila Europskoj komisiji.

Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu potom je izvijestilo da istražuje curenje podataka iz EPPO-ove istrage naknadno spojene s istragom hrvatskog tužiteljstva.

Pavlekovo izručenje teći će po kazahstanskim propisima

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić kazao je da će ekstradicijski postupak za Vedrana Pavleka teći po propisima Kazahstana, gdje se bivši odbjegli čelnik Hrvatskog skijaškog saveza i nalazi.

''Određen mu je ekstradicijski pritvor u trajanju od 40 dana i to je procedura koju treba poštovati. Pavlek ima pravo na žalbu na odluku koju je donijelo nadležno kazahstansko tijelo'', kazao je Turudić na obilježavanju pete obljetnice djelovanja Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”.

Turudić je komentirao i napise u medijima prema kojema je novinar Ivan Blažičko primio od Pavleka novac u gotovini za prijenos jedne od skijaških utrka na Sljemenu.

Upitan krši li se zakon ako se novac prima u gotovini, Turudić je odgovorio da ''to ne znači automatski kazneni progon''.

Interpolova tjeralica protiv Pavleka, osumnjičenog za izvlačenje gotovo 30 milijuna eura iz Skijaškog saveza,  raspisana je krajem ožujka, a njegovo uhićenje u Kazahstanu potvrdio je 1. svibnja ministar pravosuđa, digitalne transformacije i uprave Damir Habijan.

Prema ranije objavljenim informacijama, Pavlek je nakon odlaska iz Turske preko Dubaija završio u Kazahstanu, gdje mu je sud u Almatyju odredio 40 dana istražnog zatvora nakon što se usprotivio izručenju Hrvatskoj.

U Hrvatsku su u međuvremenu diplomatskom poštom stigli predmeti oduzeti Pavleku u Turskoj, među kojima je šest mobitela, 25 bankovnih kartica, laptop, deset USB uređaja, eksterni tvrdi disk i bilježnica sa šifrom, a koji se sada nalaze u Uskoku.

Na pitanje ima li hrvatsko tužiteljstvo kapacitete za analizu svih pristiglih dokumenata u predmetu protiv Pavleka, Turudić je odgovorio da je riječ o zahtjevnom poslu koje će obaviti stručne službe tužiteljstva.

Upitan za informacije koje sadrže ti dokumenti, Turudić je odgovorio kako oni ''sigurno imaju spoznajna, a nakon nekog vremena imat će i dokazna saznanja''.

Turudić se dotaknuo i nedavno objavljenog izvješća o radu DORH-a, prema kojem tužiteljstvo ima više riješenih nego zaprimljenih predmeta.

''Ponosan sam na to. Zaustavili smo negativni trend porasta broja neriješenih predmeta, a sada taj trend ide u suprotnom pravcu, odnosno prema smanjivanju broja neriješenih predmeta'', dodao je.

Glavni državni odvjetnik je također upitan je li realno da se svi predmeti riješe u zadanom vremenskom okviru.

''Nula neriješenih predmeta je nerealno jer bi značilo da procesuiramo baš ono što je očigledno, a to nije dobro'', ocijenio je.

Benčić: EK je potvrdila da se Uredba o EPPO-u u slučaju Beroš primjenjuje nezakonito

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić ustvrdila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Zagrebu kako je Europska komisija (EK) potvrdila da se u "slučaju Beroš" Državno odvjetništvo ne može smatrati nepristranim pravosudnim tijelom te da se Uredba o EPPO-u primjenjuje nezakonito.

Stranka Možemo! dobila je na uvid mišljenje EK u kojem se, u očitovanju Sudu EU-a, obrazlaže zašto hrvatski zakon koji ovlašćuje glavnog državnog odvjetnika (GDO) da odlučuje o sukobu nadležnosti nije u skladu s europskom Uredbom o EPPO-u.

“EK je potvrdila ono što smo govorili - da se GDO u ovom slučaju ne može smatrati nepristranim pravosudnim tijelom te da nepristrani sud mora biti taj koji u konačnici odlučuje”, ustvrdila je koordinatorica Možemo!. Time se, kaže, potvrdilo da se Uredba o EPPO-u “primjenjuje na nezakonit način”, odnosno suprotno europskom pravu i Ustavu RH.

Benčić je podsjetila da je nakon uhićenja bivšeg HDZ-ova ministra zdravstva Vilija Beroša u studenom 2024. otvoreno pitanje može li Državno odvjetništvo preuzeti slučaj u kojem je istragu pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). EPPO je tvrdio da je riječ o predmetu iz njegove nadležnosti, dok je glavni državni odvjetnik odlučio da postupanje preuzima USKOK.

Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi tada je tvrdila da prema europskom pravu DORH ne može preuzeti slučaj, a s tim se stavom slagala i oporba. Benčić je podsjetila da je lijeva oporba zato Ustavnom sudu uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o provedbi Uredbe EPPO-a.

Plenković se nezakonito upleo u postupak

“S obzirom na to da je tada premijer Andrej Plenković ušao u arenu i umiješao se, mi smo odlučili pokušati zaštititi neovisne institucije RH od njegova nasilnog političkog preuzimanja”, navela je Benčić.

Istaknula je da je Možemo! predložio izmjene zakona kako bi o sukobu nadležnosti odlučivao neovisni sud, odnosno predsjednik Vrhovnog suda, u roku od tjedan dana od utvrđivanja sukoba. HDZ je, kaže Benčić, taj prijedlog “s indignacijom odbio”. Kako je dodala, sada predstoji odluka Suda EU-a, a potom i odluka Ustavnog suda.

Benčić je naglasila da stajalište EK-a ne znači da će Sud EU-a donijeti takvu odluku, no ako ono bude prihvaćeno, to će značiti da će “i GDO i premijer” biti označeni kao “netko tko je kršio Ustav RH”.

O slučaju Beroš rekla je da je riječ o slučaju “visokog profila političke korupcije” te da će odluka Suda EU-a biti važna za buduće postupanje EPPO-a i neovisnost sudova.

Očitovanje Komisije, dodala je, “dokaz je da je Plenković u krivu”, kao što je, kaže, bio u krivu i oko spajanja izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca. Plenkovića je optužila i da je svoj klub natjerao na “apsolutni presedan” - slanje kandidata za ustavne suce na plenarnu sjednicu bez dogovora s oporbom o dvotrećinskoj većini.

Na kraju je ocijenila da će zbog, kako tvrdi, nezakonitog preuzimanja nadležnosti EPPO-u nad cijelim postupkom i nakon njegova završetka “zauvijek ostati sjena sumnje”, jer se u njega “nezakonito upleo Andrej Plenković”.