Pitanja o tome je li Zemlja ravna, jesmo li doista sletjeli na Mjesec i je li umjetna inteligencija spas čovječanstva ili njegova najveća prijetnja, iznova se vraćaju u javni prostor. Da su same činjenice dovoljne, teorije urote ne bi imale toliku publiku, a znanstvene spoznaje ne bi se morale neprestano braniti pred valovima dezinformacija, straha i senzacionalizma.

Upravo je to bila jedna od središnjih tema panela “Science Sells Facts, but Who’s Buying?”, održanog u DK Loungeu hotela Lone u Rovinju, u sklopu Dana komunikacija. Sudionici su raspravljali o tome mogu li znanstvene činjenice konkurirati na tržištu pažnje a da pritom ne izgube ono najvažnije, točnost, kontekst i vjerodostojnost. Danas se od znanstvenika više ne očekuje samo objava rezultata istraživanja nego i aktivno uključivanje javnosti u proces nastanka i provedbe istraživanja. No upravo su teme poput umjetne inteligencije, klimatskih promjena, javnog zdravlja ili novih tehnologija najčešće one koje se u javnosti pretvaraju u hype, strah ili teorije urote.

ZORAN OLJAČA

Pad povjerenja

Marko Košiček, znanstvenik i koordinator projekata popularizacije znanosti i znanstvene komunikacije na Institutu “Ruđer Bošković”, upozorio je kako znanstvenici često komuniciraju previše tehnički i zatvoreno, zbog čega gube prostor u javnosti.

- Znanstvenici uglavnom komuniciraju na način koji funkcionira unutar akademske zajednice, ali ne i prema široj publici. Tako gubimo utrku s ljudima koji nisu stručnjaci, ali zato znaju privući pažnju i reinterpretirati istraživanja bez stvarnog znanja o temi - rekao je Košiček. Dodao je kako problem nije samo pad povjerenja u znanost nego i pad povjerenja u znanje općenito. “Većinu znanja nasljeđujemo od generacija prije nas i na njemu gradimo nova otkrića. Ako počnemo tvrditi da je svaka činjenica samo pitanje mišljenja i da postoji ‘alternativna istina’, rušimo temelje cijelog sustava znanja koji se stvarao stoljećima”, upozorio je. Istaknuo je i kako građanima treba približiti znanstvenu metodu, odnosno način na koji znanost dolazi do zaključaka i provjerava činjenice.

Govoreći o pandemiji koronavirusa, profesor psihologije Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako mnoge teorije urote nisu rezultat manjka inteligencije, nego potrebe ljudi da svijet učine predvidljivijim i razumljivijim. “Ljudi žele pripadati grupi, žele osjećaj sigurnosti i jednostavno objašnjenje. Zato nije dovoljno samo reći nekome da nije u pravu. Potrebno je razumjeti psihološke potrebe koje stoje iza takvih uvjerenja”, kazao je. Naglasio je i kako znanstvena komunikacija mora biti jasna i zanimljiva, ali bez pretjeranog pojednostavljivanja.

Anđela Buljan Šiber, članica Organizacijskog odbora Dana komunikacija i vlasnica agencije Izone, smatra kako je sve teže razlikovati stručnjake od onih koji se samo predstavljaju kao autoriteti.

Naučiti jezik javnosti

“Dostupnost informacija je ogromna i ljudi više ne znaju komu vjerovati. Znanost je nekada imala veći autoritet nego danas, a sada se često u javnom prostoru izjednačavaju mišljenja stručnjaka i onih koji nemaju nikakve kompetencije”, rekla je. Dodala je kako komunikacija znanstvenih tema mora biti prilagođena publici jer ljudi prirodno jače reagiraju na senzacionalizam i negativne informacije. “Evolucijski smo razvijeni tako da nas više privlače opasnost, strah i negativni podražaji. Ako želimo da činjenice dopru do ljudi, moramo pronaći način da ih ispričamo jasno, razumljivo i zanimljivo”, rekla je.

Sličnog je stava i Antonella Barišić Kulaš s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koja smatra kako društvo mora shvatiti da znanost pripada svima. “Znanost se financira javnim novcem i zato njezini rezultati moraju biti dostupni društvu. No za to je potreban dijalog znanstvenika, komunikacijskih stručnjaka i građana”, rekla je.

Naglasila je i kako nije realno očekivati da svaki vrhunski znanstvenik bude istodobno i vrhunski komunikator. “Nije isto nešto znati i znati to objasniti drugima. Zato su suradnja i edukacija ključne kako bi znanstvene činjenice došle do javnosti na pravi način”, zaključila je.