Imovina mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj jedan je od značajnijih izvora dugoročnog kapitala i fondovi mogu biti snažan partner hrvatskom gospodarstvu, za što su im potrebni projekti u koje će ulagati. Ključno pitanje nije samo kako više ulagati u Hrvatsku nego i kako više mirovinske štednje pretvoriti u više kvalitetnih hrvatskih projekata, poručeno je s poslovnog foruma "Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske", koji je u Zagrebu organizirala Udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine "Prsten", s temom snažnijeg ulaganja mirovinskih fondova u hrvatsko gospodarstvo.

Mirovinski fondovi trenutno raspolažu s gotovo 27 milijardi eura imovine, što čini gotovo trećinu hrvatskog BDP-a, a dosad su u hrvatsku ekonomiju uložili 15 milijardi eura, u državne obveznice, nekretnine i fondove rizičnog kapitala. Samo u dionice kompanija na Zagrebačkoj burzi uložili su 3,8 milijardi eura, što pokazuje da su mirovinski fondovi dugoročan partner hrvatskim poduzećima, istaknuo je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Kristijan Buk.

Pokretači razvoja

Mirovinski fondovi čuvaju sigurnost naših građana, a mogu biti i pokretači razvoja ako im damo kvalitetne projekte, jasna pravila i dugoročnu viziju, poručio je predsjednik udruge "Prsten" Draženko Mamić. Prilike za to vidi u energetici, infrastrukturi - cestama, željeznicama, lukama i logistici, digitalnoj infastrukturi, prehrambenoj industriji te komunalnim i urbanim projektima koji direktno podižu kvalitetu života.

- Mirovinski fondovi mogu biti još veći partner hrvatskom gospodarstvu, ali samo uz kvalitetne, profesionalno pripremljene projekte i projekte s investicijskim povratom - naglasio je Buk, dodavši da za to traže predvidljiv regulatorni okvir, veće standardizirane projekte i platformu za suulaganja.

Mi to želimo više nego oni, poručio je premijer Andrej Plenković. "Praktično imate 30 milijardi eura na rasplaganju, što je ogroman novac, naš je proračun 36 milijardi eura. Mi smo fleskibilizirali pravila s posljednjim izmjenama zakona, otvorili smo veći manevarski prostor fondovima da ulažu malo dalje od, recimo to tako, jako konzervativnog pristupa - u energetiku, u infrastrukturu, u prehrambenu industriju, kao što ste spomenuli. To su, po meni, sve dobri načini da novac štediša i dalje bude osiguran a da se pronađu sredstva za financiranje projekata koji takvu vrstu financijskih izvora trebaju. Tu si međusobno kucamo na otvorena vrata", naglasio je premijer.

Prije svega "vani"

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić poručio je pak da menadžeri mirovinskih fondova u kreiranju strukture portfelja moraju promišljati o prinosima te sigurnosti ulaganja te da projekti u koje bi ulagali stoga moraju biti kompatibilni njihovoj standardnoj ulagačkoj logici, zbog čega on kao ministar financija potpuno inzistira na tome. Pri tome smatra da mirovinski fondovi prilike za ulaganja prije svega trebaju tražiti "vani", pri čemu je kao primjere dobrih "svjetskih igrača" naveo skandinavske fondove. Referirao se ovom prigodom i na naziv poslovnog foruma "Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske" istaknuvši da mirovinski fondovi u ovom trenutku nisu nedovoljno iskorišteni kapital, ali je i poručio kako im treba još više prilika za ulaganja.

- Hrvatska je premala ekonomija i nema snagu apsorbirati više stotina milijuna novog keša koji svake godine ulazi u mirovinske fondove - istaknuo je ministar Ćorić.