U srijedu je na Zagrebačkom velesajmu održan panel "Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada" u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatske udruge poslodavaca. Panel je održan u sklopu WorldSkills Croatia 2026, najvećeg državnog natjecanja učenika strukovnih škola, te je okupio predstavnike gospodarstva, obrazovanja i struke radi otvaranja ključnih pitanja o nedostatku radne snage i potrebama poslodavaca, ulozi strukovnog obrazovanja, zapošljivosti mladih te utjecaju digitalizacije i umjetne inteligencije na tržište rada. Fokus je bio na tome kako prihvatiti novu tehnologiju u svim zanimanjima i u obrazovanju.
“Hrvatska ima nikad nižu stopu nezaposlenih, što znači da su gotovo svi sektori opterećeni u smislu zahtjeva za radnicima. Naravno, oni koji su najangažiraniji u obnovi i izgradnji to vjerojatno osjećaju najviše. Pred turističku sezonu uvijek razgovaramo o tome koliko nam treba stranih radnika i na koji ćemo način popuniti radna mjesta da ona uspije. Ova sezona izgleda razmjerno dobro u ovom trenutku, tako da će vjerojatno i tu biti dodatnih zahtjeva", rekao je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković.

Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Luka Antunac/PIXSELL

“Povećanju konkurentnosti puno može pomoći prihvaćanje novih tehnologija. Naravno, tu je pitanje kako će koja zemlja reagirati - koliko su pojedini poslodavci, sustavi, spremni", kazao je. Istaknuo je da je ključno da se i oni koji su davno završili obrazovanje moraju prilagoditi promjenama jer će tako osigurati zapošljivost i osobnu konkurentnost.
Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kazala je da obrazovni sustav mora sve brže reagirati na sve promjene (digitalizacija, umjetna inteligencija) koje se događaju kako bi učenici što spremniji stigli na tržište rada, ali i kako bi nastavnici mogli raditi na neki novi način. "Mi jako puno radimo sa svim našim agencijama, tako i s Carnetom, koji provodi projekt Brain, a koji se tiče upotrebe umjetne inteligencije. Dobio je svojevrsne nagrade za provedbu te se pokazao jako uspješnim i za učenike i za nastavnike - kako na najbolji mogući način iskoristiti umjetnu inteligenciju u obrazovanju. Naša nova reforma strukovnog obrazovanja, popularno zvana modularna nastava, također ide u smjeru da potiče znanje i vještine učenika i u području tehnologija, digitalizacije i umjetne inteligencije. Svi ti koraci čine to da učenici vide doista dobrobiti u tome, da na dobar i koristan način koriste umjetnu inteligenciju i tehnologiju i da iziđu spremniji u svom zanimanju, ali i u nekim općim kompetencijama i znanjima", rekla je.
Pilko Čunčić smatra da učenike treba poticati na cjeloživotno učenje. "Svi mi trebamo cijeli život učiti", istaknula je. Kako kaže, ne smije se dati poruka da završetkom srednje škole ili stjecanjem nekog zanimanja tu staje edukacija i obrazovanje.
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, smatra da je nužna suradnja svijeta obrazovanja i svijeta rada.
“Novi kurikuli koje smo donijeli i koji su u provedbi od ove školske godine velik naglasak stavljaju na neprestanu povezanost između teorijskih sadržaja i praktičnih vještina. Poželjno je da učenici praktične vještine što je moguće više stječu upravo kod poslodavaca i tako u vrlo ranoj dobi, početkom svog strukovnog obrazovanja, upoznaju kako izgleda radno mjesto koje oni negdje u svojoj karijeri vide”, zaključio je.