Što zbog rastuće ekonomske krize, nesigurnog globalnog gospodarstva, što zbog vlastitih financijskih problema, sve je više hrvatskih građana koji se okreću kružnoj ekonomiji i starijim manje-više korištenim stvarima daju drugu priliku. Bilo da je riječ o tekstilu, električnim kućanskim aparatima, računalima, alatima ili pak namještaju Hrvati ih sve češće popravljaju, preuređuju, doniraju, preprodaju, recikliraju ili im daju posve novu namjenu. Naime, sve su to predmeti koji u linearnom gospodarstvu najčešće završavaju kao otpad, a u kružnoj ekonomiji oni postaju resurs.

U Hrvatskoj se takav način razmišljanja posljednjih godina sve više širi, ponajprije kroz udruge, društvena poduzeća, lokalne inicijative i komunalne projekte. No, podaci pokazuju da kružna ekonomija još nije postala dominantan model. Prema podacima Europske agencije za okoliš, stopa kružne uporabe materijala u Hrvatskoj porasla je s 1,6 posto u 2010. na 6,2 posto u 2023. godini, ali je i dalje znatno ispod prosjeka Europske unije, koji je iznosio 11,8 posto.

Previše zakopavamo

Slično pokazuju i podaci o komunalnom otpadu. Hrvatska je 2022. proizvela 478 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, nešto manje od prosjeka EU-a, ali je stopa pripreme za ponovnu uporabu i recikliranja dosegnula 34 posto, dok je odlaganje otpada i dalje bilo visoko, oko 56 posto. Drugim riječima, građani sve više odvajaju, popravljaju i doniraju, ali se prevelik dio otpada još uvijek odlaže i zakopava umjesto da se vraća u uporabu.

Kružna ekonomija pritom nije samo pitanje ekologije, ona je i socijalna, gospodarska i obrazovna tema. Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca jedan je od najpoznatijih primjera takvog modela u Hrvatskoj. Prikupljeni tekstil sortiraju, ponovno koriste, doniraju, redizajniraju, pretvaraju u industrijske krpe ili recikliraju u suradnji s partnerima, a u proces uključuju i osobe iz marginaliziranih skupina.

Najveći hrvatski web-oglasnik Njuškalo.hr objavio je nedavno svoje istraživanje u kojem naglašava da broj oglasa u pojedinim kategorijama pokazuje kako građani sve češće svojim stvarima daju novi život – bilo da ih prodaju kako bi dodatno zaradili, oslobodili prostor ili svjesno pridonijeli smanjenju otpada.

Podaci Njuškala potvrđuju da kupnja i prodaja rabljenih proizvoda više nije rezervirana za mali krug ekološki osviještenih potrošača, nego postaje sve vidljiviji dio svakodnevnog života. Takav izbor danas je istovremeno praktičan, financijski racionalan i održiv, a najaktivnije kategorije pokazuju da se ta promjena događa upravo ondje gdje najviše vrijedi - u tehnologiji, opremanju doma, mobilnosti i obiteljskom životu.

Kategorija koja to najbolje pokazuje je "tehnika" na kojoj su u proteklom razdoblju postojanja portala korisnici za prodaju oglasili više od 3,7 milijuna mobitela, a samo tijekom 2025. više od 123 tisuće oglasa. Mobiteli već godinama drže sam vrh second-hand tržišta, objašnjavaju s portala Njuškalo.hr. U prošloj godini objavljeno je više od 22.000 oglasa za prijenosna računala, više od 616 tisuća oglasa tijekom godina odnosi se na kućanske aparate, a 400 tisuća oglasa na prodaju kategorije TV/video/DVD/satelitskih uređaja. Ni fotoaparati i fotooprema nisu iznimka, jer je u toj kategoriji dosad objavljeno više od 317 tisuća oglasa. Iza svih tih oglasa stoji i nešto više od same kupnje i prodaje.

Prema podacima International Telecommunication Uniona, u svijetu je 2022. godine generirano 7,8 kilograma elektroničkog otpada po stanovniku, tako da svaki uređaj koji dobije novog vlasnika zapravo dobiva i priliku za novi početak.

Također, istraživanje pokazuje da je na Njuškalu tijekom godina objavljeno više od 975 tisuća oglasa u kategoriji bicikala i biciklističke opreme, dok je u kategoriji fitness-opreme i sprava objavljeno više od 214 tisuća oglasa.

Od kuhinje do vrta

U kategorijama namještaja za spavaću sobu, blagovaonske stolove i stolice te sjedeće garniture na Njuškalu je tijekom godina objavljeno više od milijun oglasa, što pokazuje da dobar komad namještaja rijetko ostaje bez druge prilike. To je posebno važno ako znamo da, prema Europskoj komisiji, u Europskoj uniji svake godine odbacimo oko 10 milijuna tona namještaja, koji uglavnom završava na odlagalištima ili u spalionicama.

U Njuškalu ocjenjuju kako second-hand tržište danas nije samo mjesto kupnje i prodaje, nego sve konkretniji pokazatelj da održivije navike u Hrvatskoj više nisu iznimka, nego postaju dio naše svakodnevice.

Zagrebačka Udruga Vestigium u svojim prostorima već niz godina razvija prakse koje, u nizu aktivnosti koje povezuju ljude i resurse u kvartu, potiču kružnu ekonomiju.

U svakodnevnom radu u zajednici sve je vidljivije koliko građani žele sudjelovati u praksama kružne ekonomije – od odvajanja otpada, preko ponovne uporabe, do popravaka i razmjene stvari koje više ne koriste, ali su i dalje vrijedne, tvrdi Irena Borovina, predsjednica udruge Vestigium, dodajući kako su posebno žive razmjene odjeće, gdje građani donose očuvanu, ali njima nepotrebnu odjeću i uzimaju ono što im treba, bez novca – u duhu solidarnosti i smanjenja otpada.

Uz to, organiziraju ekoplac i zelene košarice koje povezuju male proizvođače i građane, čime se skraćuje lanac opskrbe i jača lokalna ekonomija. U prostoru se redovito odvijaju radionice šivanja i popravaka tekstila, gdje ljudi uče kako produžiti životni vijek odjeće, ali i razvijaju vještine koje su gotovo nestale iz svakodnevice.

Borovina važnim segmentom ističe i vrtlarenje te kompostiranje.

- Kroz edukacije građani uče kako uzgojiti hranu i kako biootpad pretvoriti u resurs, a ne u problem. Time se zatvara krug od kuhinje do vrta, što je jedna od najkonkretnijih formi kružne ekonomije u praksi. Uočavamo da su građani iznimno zainteresirani za ovakve aktivnosti, ali i da im nedostaje sustavna podrška. Sve se najčešće oslanja na entuzijazam udruga i volontera, bez stabilnog financijskog i institucionalnog okvira - naglašava Borovina napominjući kako trenutačno provode projekt Living Lab, koji podržava Ecolise europska mreža permakulturista, tranzicijskih inicijativa i ekosela, kroz Regenerative Commmunities Fund koji financira Europska unija.

Zanimljivim primjerom iz prakse koji pokazuje kako kružna ekonomija može biti održiv model drži slovensku zadrugu Knof, koja upravlja second-hand dućanom i sustavom prikupljanja, obrade i prodaje rabljenih stvari.

- Njihov model pokazuje kako se društveno poduzetništvo može profesionalno organizirati i postati održiv ekonomski sustav, a ne samo projektna aktivnost - poručuje.

Što može država

Smatra da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje sustavna podrška takvim modelima.

- Zadruge i društvena poduzeća često se tretiraju jednako kao klasična poduzeća, bez prepoznavanja njihove društvene vrijednosti. Također, natječaji i poticaji za razvoj popravljačkih radionica, reuse centara ili društvenih servisa nisu dovoljno razvijeni. Smatramo da bi država mogla značajno doprinijeti razvoju kružne ekonomije kroz nekoliko mjera. Primjerice, porezne olakšice i poticaje za popravke, sustavno financiranje reuse centara i popravljačkih radionica, poticanje zanimanja i edukacija za majstore popravaka (elektronika, tekstil, namještaj), jaču podršku zadrugama i društvenim poduzećima kroz posebne natječaje, te razvoj lokalnih mreža razmjene i kompostiranja kao dijela socijalne politike. Iskustvo iz prakse pokazuje da građani već imaju volju i navike za kružnu ekonomiju, a ono što nedostaje je sustav koji bi to prepoznao, povezao i dugoročno podržao - zaključuje Borovina.

Hrvatska je formalno prepoznala važnost ove teme kroz Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., koji je donijela hrvatska Vlada, no najveći izazov ostaje njegova provedba - više centara za ponovnu uporabu, bolja dostupnost popravaka, poticanje građana da kupuju rabljeno i popravljeno te jača povezanost komunalnih sustava, udruga i društvenih poduzeća.

Prema hrvatskom izvješću o komunalnom otpadu za 2024., stopa recikliranja u Hrvatskoj iznosila je 37 posto, a reciklirano je 689.593 tone komunalnog otpada. To je napredak u odnosu na prijašnje godine, ali i dalje ispod EU cilja koji je bio 55 posto recikliranja komunalnog otpada do 2025.

U istom izvješću navodi se da je udio odvojeno prikupljenog komunalnog otpada 2024. dosegnuo 49 posto, dok je udio miješanog komunalnog otpada pao na 51 posto.

Hrvatska je u europskom kontekstu ispod prosjeka EU-a u stvarnoj kružnosti gospodarstva, osobito po udjelu sekundarnih sirovina koje se vraćaju u ekonomiju. Istodobno, ne proizvodi ekstremno mnogo komunalnog otpada po stanovniku, ali zaostaje u njegovoj obradi. Dakle, recikliranje raste, odvojeno prikupljanje se širi, no odlaganje je i dalje previsoko.

Vaučeri za popravak

Za osobe koje se bave ovim poslom i stručnjake za kružnu ekonomiju jedna od najkonkretnijih mjera bila bi uvođenje državnih ili lokalnih vaučera za popravak kućanskih aparata, mobitela, računala, bicikala, obuće i odjeće. EU je već otvorio prostor za takve mjere kroz direktivu o pravu na popravak, koja je stupila na snagu 2024., a države članice trebaju poticati popravke kroz vaučere ili fondove.

Dobar primjer je Austrija, gdje je program "repair bonus" kućanstvima pokrivao 50 posto troška popravka električnih i elektroničkih uređaja. Hrvatska bi mogla uvesti sličan model da se građaninu koji pokvareni uređaj donese ovlaštenom serviseru na popravak dio računa automatski sufinancira. Hrvatska bi također trebala razviti mrežu centara za ponovnu uporabu, u kojima bi građani mogli ostaviti namještaj, male kućanske aparate, igračke, odjeću, bicikle i informatičku opremu. Ondje bi se predmeti pregledali, popravili i ponovno prodavali po pristupačnim cijenama ili donirali potrebitima. To bi imalo višestruki učinak, manje bi bilo otpada, građani bi dobili jeftinije proizvode i nova radna mjesta, posebno u socijalnim zadrugama i udrugama. Hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. – 2028. već prepoznaje potrebu razvoja sustava gospodarenja otpadom, a njegove izmjene donesene su 2025. godine.

Hrvatska već ima primjer koji građani dobro razumiju, a riječ je povratnoj naknadi za boce i limenke. Sustav funkcionira zato što je jednostavan i kada doneseš ambalažu, za nju odmah dobiješ novac. Fond za zaštitu okoliša navodi da je povratna naknada zamišljena upravo kao poticaj građanima da odvajaju ambalažu i vrate je u sustav. Takav način bi se mogao primijeniti i na ostale proizvode poput starog mobitela, tekstila, namještaja. Građani bi dobili popust na servis ili obnovljeni mobitel, kupon za popravak ili second-hand trgovinu tekstila ili besplatan prijevoz starog namještaja ako ga se može obnoviti.

Bilo još dobro uvesti i jasne oznake za popravljivo, obnovljeno, rabljeno ili lokalno. Ljude, naime, često odbija nesigurnost, ne znaju je li rabljeni uređaj ispravan, koliko će trajati i imaju li ikakvo jamstvo za njega. Zato bi trebalo jačati tržište certificiranih obnovljenih proizvoda — primjerice računala, mobitela, bijele tehnike i namještaja. Ako građanin vidi oznaku "obnovljeno u Hrvatskoj", "jamstvo 12 mjeseci" ili "popravljeno i testirano", lakše će kupiti rabljeni proizvod. Kružna ekonomija tada prestaje izgledati kao improvizacija i postaje normalna potrošačka opcija.