U Hrvatskoj danas puši gotovo 38 posto odraslih, a najveći je udio pušača, od čak 42,5 posto, u dobnoj skupini između 25 i 34 godine. Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima Hrvatska je u samom vrhu zemalja s najvećom trenutnom prevalencijom pušenja cigareta. Istodobno, među više od 3500 novih slučajeva raka pluća u Hrvatskoj godišnje 95 posto su pušači ili bivši pušači.

Pravila o pušenju u RH uređena su zakonskim izmjenama iz 2025. godine, čiji je glavni cilj zaštita građana od duhanskog dima. Prema tim pravilima na snazi je opća zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, što se ponajprije odnosi na kafiće, restorane i ostale ugostiteljske objekte. Ipak, zakon predviđa određene iznimke, pa je pušenje i dalje dopušteno u posebno uređenim prostorijama koje moraju zadovoljiti stroge tehničke uvjete, poput snažne ventilacije i točno određene kvadrature.

Unatoč tome što trenutni zakon dopušta postojanje posebnih zona za pušače, stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) aktivno se zalažu za uvođenje još strožih regulatornih mjera. Njihov je jasan cilj potpuna zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima bez ikakvih iznimaka, smatrajući to jedinim učinkovitim načinom zaštite javnog zdravlja.

Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20 - 90 posto u usporedbi s pušačima. Razlika se primjećuje pet godina nakon prestanka pušenja, a najveća je nakon 15 godina. Prvi pozitivni učinci prestanka pušenja osjete se za pola sata, 20 minuta od prestanka pušenja krvni tlak i puls vraćaju se na normalu. Poslije osam sati razina nikotina i ugljičnog monoksida pada za 50 posto, a razina kisika podiže se na normalu. Poslije 24 sata ugljični monoksid nestaje iz krvi, a pluća se počinju čistiti od sluzi. Nakon 48 sati u krvi nema više nikotina i poboljšava se osjetilo mirisa i okusa. Od dva do 12 tjedana poslije poboljšava se cirkulacija, a u sljedećim se mjesecima funkcija pluća povećava za 10 posto. Nakon godine dana rizik od srčanog udara smanjuje se za 50 posto.

- Pušači u prosjeku izgube najmanje deset godina života u usporedbi s ljudima koji nisu nikada pušili - poručuje Smilja Golomejić iz službe za ovisnosti HZJZ-a.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prestanak pušenja prije 40. godine smanjuje rizik od smrti povezane s duhanom za čak 90 posto. Prema njihovim podacima više od osam milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, više od sedam milijuna smrti povezano je s izravnom uporabom duhana, a oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano je s pasivnim pušenjem.