Rasprava o plaćama u Europskoj uniji ulazi u novu fazu, a Europska direktiva o transparentnosti plaća već je otvorila vidljiv jaz između regulatornih ciljeva i otpora dijela poslodavaca u praksi. Riječ je o jednoj od ključnih promjena u upravljanju plaćama i ljudskim resursima koja poslodavcima nameće veću otvorenost sustava plaća, jasne kriterije za njihovo određivanje te mogućnost usporedbe plaća između spolova.

Rok primjene 7. lipnja

Cilj Direktive je smanjenje razlika u plaćama muškaraca i žena te osiguravanje jednake plaće za jednak ili jednako vrijedan rad, kroz obvezno izvještavanje, transparentnije zapošljavanje i veću dostupnost informacija zaposlenicima. Iako je donesena zbog jačanja ravnopravnosti, njezina provedba produbila je razlike između regulatornih očekivanja i stavova dijela poslodavaca. Direktiva je na snazi od 2023. godine, a države članice trebaju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo ove godine - za nas je rok 7. lipnja, no na stručnom skupu u Zagrebu istaknuto je da Hrvatska taj rok neće uspjeti ispuniti.

Na skupu u organizaciji HUP-a, UN Global Compact mreže Hrvatska i Forvis Mazarsa poručeno je da će poslodavci morati uvoditi nove procedure, jačati izvještavanje i prilagoditi HR sustave. Rasprava je pritom pokazala dubok raskorak između ciljeva Direktive i njezine percepcije u poslovnoj zajednici - gdje se pravila ocjenjuju kao “prekomplicirana” i “skupa”, dok se pitanje stvarnih razlika u plaćama i dalje često stavlja u drugi plan.

Direktorica za ESG u HUP-u Nataša Novaković izjavila je kako HUP podržava cilj Direktive o transparentnosti plaća, odnosno jednakost plaća muškaraca i žena, ali da nije sigurna da će se taj cilj ostvariti kroz implementaciju ove, kako je rekla, iznimno komplicirane Direktive koja duboko ulazi u sustave plaća poslodavaca.

- Implementacija Direktive predstavlja veliko administrativno i financijsko opterećenje za poslodavce i većina poslodavačkih udruga u EU-u, uključujući HUP, traži pojednostavljenje propisanih obveza i odgodu početka primjene. Prije implementacije trebalo napraviti “reality check” i utvrditi kako se propisana pravila mogu primijeniti u praksi kod poslodavaca različitih veličina te mogu li se uopće provesti na zamišljeni način. Za poslodavce će biti izazovno složiti i strukturirati plaće sukladno zahtjevima Direktive jer je riječ o zahtjevnom poslu za koji su potrebna stručna znanja i kapaciteti za provedbu procedura - navela je.

S druge strane, izvršna direktorica Global Compact Mreže Hrvatska Ana Pašiček izjavila je kako je Direktiva o transparentnosti plaća važan korak prema pravednijem i odgovornijem poslovanju. Rekla je da nije riječ samo o usklađivanju s novim pravilima, nego o prilici za organizacije da ojačaju povjerenje, unaprijede interne procese i pokažu stvarnu predanost jednakosti.

Jednake prilike za sve

- Tansparentni sustavi plaća pomažu prepoznati i ukloniti nejednakosti te doprinose stvaranju radnog okruženja u kojem su kriteriji jasni, a prilike jednake za sve - navela je Pašiček.

Iz regulatorne perspektive, načelnica sektora za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada Josipa Klišanin izjavila je da Direktiva ne zabranjuje različite plaće na istom radnom mjestu, nego zabranjuje različite kriterije za određivanje i povećanje plaća, odnosno nepostojanje objektivnih kriterija.

- Uvođenje transparentnosti u sustave plaća dovest će do otkrivanja neobjašnjivih razlika u plaćama, što će rezultirati postupcima njihova uklanjanja te u konačnici većom jednakosti u plaćama između muškaraca i žena koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti - rekla je Klišanin.