Malarija je kao zarazna bolest u Hrvatskoj iskorijenjena još 1964. godine, ali svake godine bilježe se sporadični slučajevi te bolesti kod putnika koji su boravili u endemskim područjima malarije, poput dijelova Afrike, Azije i Amerike. Iako je u Hrvatskoj i Europi nema, malarija je posljednjih godina zbog klimatskih promjena i širenja tropskih komaraca rastuća prijetnja. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, komarci su najopasnije životinje na svijetu jer zbog posljedica njihovog uboda u svijetu umre od pola milijuna do čak dva milijuna ljudi godišnje. Najčešći je uzrok smrti upravo malarija.

Preventivne mjere

Prema službenoj statistici, u posljednjih desetak godina Hrvatska bilježi 50-ak slučajeva malarije, ili u prosjeku oko pet slučajeva godišnje. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu kako je u razdoblju od 2015. do 2024. godine u Registar prijava zaraznih bolesti HZJZ-a prijavljeno ukupno 50 importiranih slučajeva malarije. U istom razdoblju prijavljena su i dva importirana slučaja Zika virusne infekcije, 31 importiran slučaj denga groznice te 115 slučajeva groznice Zapadnog Nila.

- U cijeloj Europskoj regiji bilježe se najvećim dijelom importirani slučajevi zbog učestalih putovanja i velike pokretljivosti ljudi, kao i komaraca. Takvi slučajevi zahtijevaju pravodobnu dijagnozu i liječenje kako bi se spriječile komplikacije. Stoga je vrlo važno djelovati preventivno, odnosno pravovremeno otkrivati infekcije, liječiti oboljele, educirati stanovništvo i prevenirati bolest suzbijanjem komaraca kako osobnom zaštitom tako i dezinsekcijom - ističu u Službi za epidemiologiju HZJZ-a.

Nova aplikacija može pravovremeno odrediti kada i gdje tretirati

BRUNO JOBST

Putnicima koji zbog posla ili turizma putuju u rizična endemska područja u epidemiološkim ambulantama Zavoda za javno zdravstvo savjetuju kako čuvati zdravlje na putovanju i kako provoditi opće mjere zaštite. Riječ je o prikladnoj zaštitnoj odjeći, obveznoj primjeni sredstava za odbijanje komaraca, zaštitnih mreža za prozore i vrata, zaštitnih mreža za spavanje... Osim toga, kod putovanja u rizična područja propisuje se i kemoprofilaksa, odnosno preventivno uzimanje lijekova protiv malarije prije odlaska, tijekom i nakon povratka s putovanja.

U Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" svake godine bilježe po nekoliko pacijenata s malarijom, pa su tako jednog pacijenta s blažim oblikom bolesti upravo izliječili.

- Imamo pacijente s blažim, a ponekad i težim oblikom bolesti. Najčešće su to turisti ili osobe koje odlaze raditi u područje u kojem ima malarije. Dobiju temperaturu, loše se osjećaju, pa uz ostale pretrage uzmemo u obzir i malariju. Obavi se dijagnostika, koja je relativno brzo gotova, i počne liječenje - ilustrira prof. dr. Ivan Puljiz, predstojnik Klinike. Riječ je isključivo o bolničkom liječenju, pa su tako u Klinici prošli tjedan hospitalizirali jednog pacijenta s malarijom.

- Bio je to pacijent srednjih godina koji se zarazio radeći u inozemstvu. Bio je kod nas u bolnici četiri dana, na sreću s lakšim oblikom bolesti, i uspješno je izliječen. Ako se radi o težem obliku, liječenje traje dulje - objašnjava prof. Puljiz. Malarija se danas uspješno liječi, u nizu zemalja gdje je ta bolest jako raširena uvodi se cjepivo, a našim putnicima u inozemstvo daje se profilaksa lijekovima kako bi izbjegli zarazu, dodaje. Ona se uzima nekoliko tjedana prije odlaska u područja pogođena malarijom, tijekom boravka i još četiri tjedna nakon posljednje moguće izloženosti malariji.

SZO preporučuje široku uporabu cjepiva protiv malarije za djecu koja žive u područjima s umjerenim do visokim prijenosom malarije koju prouzročuje parazit Plasmodium falciparum. Cjepiva protiv malarije uvode se u rutinske programe imunizacije djece diljem Afrike, a očekuje se da će spasiti brojne ljudske živote.

Kntrola komaraca

Novi digitalni alat za praćenje i suzbijanje komaraca, razvijen uz potporu Europske unije, trenutačno je u fazi testiranja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Riječ je o aplikaciji koja bi, prema riječima voditelja projekta, prof. dr. sc. Branimira Hackenbergera Kutuzovića s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku, mogla značajno unaprijediti postojeći sustav kontrole populacije komaraca u Hrvatskoj.

Branimir Hackenberger Kutuzović

GOJKO MITIĆ

Aplikacija, napravljena u suradnji s Institutom "Ruđer Bošković", spremna je za primjenu, a korisnicima će biti dostupna bez naknade. Namijenjena je zavodima za javno zdravstvo i drugim službama za kontrolu komaraca, koji bi njezinom primjenom mogli preciznije planirati aktivnosti na terenu. Ključna je prednost novog sustava utemeljenost na podacima i mjerenjima, dok se dosad oslanjalo isključivo na procjene stručnjaka, koje su se često pokazale manjkavima.

- Sustav mjeri okolišne parametre i prognozira točnu dinamiku populacije komaraca. To znači da se može pravovremeno odrediti kada i gdje tretirati, bez nasumičnog izlaska na teren - ističe voditelj projekta. Takav pristup smanjuje troškove i potrebu za terenskim radom, a istovremeno povećava učinkovitost intervencija. Trenutačno se, naime, kontrole populacije komaraca često provode metodom pokušaja i pogreške, što uključuje višednevne izlaske na teren bez jasnih rezultata. Novi model omogućuje optimizaciju vremena tretiranja i bolje usmjeravanje resursa, čime se izbjegava preuranjeno ili zakasnjelo djelovanje, objašnjava prof. Hackenberger Kutuzović.

Sustav koristi umjetnu inteligenciju, a kontinuirano se poboljšava kako se u njega unose novi podaci s terena. Time postaje sve precizniji u predviđanju kretanja populacije komaraca. Riječ je o jedinstvenom modelu za koji su interes iskazale države poput Cipra i Grčke. Cilj je smanjiti populaciju komaraca, odnosno broj uboda, koji se u vrijeme invazije kod nas kreće od 10 do 15 uboda u minuti.

- U Maleziji, koja je daleko podobnija za komarce, standard je jedan do dva uboda u sat vremena. A kad šetate po Maksimiru ili Bundeku, imate i više od 15 uboda u sat vremena, čime šanse za zarazu rastu. To se može značajno smanjiti. Napravili smo potpuno funkcionalan sustav, a sada je ključno hoće li ga nadležne službe prepoznati i početi koristiti - zaključuje osječki biolog.