Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a dosad su se sve pokazale lažnima. O toj pojavi od kraja ožujka izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji. Prve dojave mediji su zabilježili 30. ožujka, kada je nekoliko osnovnih škola u Banjoj Luci evakuirano i nastava obustavljena. Dan poslije evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu i tako je počelo, širok je lista gradova i insttucije koje su zaprimile dojave.

Ponovljeni scenarij

U Hrvatskoj su od sredine travnja počele stizati prijetnje trgovačkim centrima i školama u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Osijeku je utorak završio dojavom o bombi u trgovačkom centru, a srijeda je prijetnjom počela u Primorsko-goranskoj županiji - gotovo sve srednje škole prije početka nastave primile su e-mail s dojavom o postavljenim bombama. Zbog lažnih dojava o bombama u ponedjeljak je otkazana nastava u više splitskih srednjih škola, a u utorak u školama u Zagrebu i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pošiljatelji poruka kojima se prijeti postavljenim bombama u školama i trgovačkim centrima još nisu identificirani, no postoji nekoliko mogućnosti tko bi mogli biti i koji su motivi.

Prva je mogućnost da je riječ o "razigranim" maloljetnicima, učenicima koji prijetnju bombom poslanu s e-maila koriste kako bi "iskamčili" slobodan dan u školi ili kako bi priredili svojevrsni spektakl među svojim prijateljima. Druga mogućnost je da se dojave šalju kako priprema za svojevrsne ucjene. Hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi u trgovačkom centru i potom zatraže isplatu kako ne bi ponovno slali prijetnje i prekidali rad trgovina. Takav je slučaj u Hrvatskoj već zabilježen 2023. godine. No kada se u obzir uzme broj anonimnih dojava, lokacije na kojima se bombe navodno nalaze, jer od škole se ne može tražiti otkupnina, i vrijeme kada dojave stižu, sigurnosne službe vjeruju kako je riječ o nečemu mnogo ozbiljnijem.

- Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Takvim dojavama oni postižu dva cilja. Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje. Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju. Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima pokaže potreba - kaže za naše novine sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" iz Zagreba.

Jezične pogreške

I nije to prvi put. Digitalnom forenzičkom analizom lažnih prijetnji bombama koje su dolazile prije nekoliko godine nadvojbeno je utvrđeno kako su poruke poslane s ruskih računalnih domena. I ovoga puta prilično je izgledno kako su pošiljatelji poruka iz istog "kruga", a to se vidi i po nekoliko sitnih detalja poput samog teksta poruke. U nekima od njih tekst je napisan ijekavicom, ali se provlači i nekoliko riječi napisanih ekavicom. Prema svemu sudeći, riječ je o AI generiranom ili prevedenom tekstu koji na taj način ne bi napisao netko kome je hrvatski materinji jezik.

- Kada iz Hrvatske dajete AI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilićno pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove - kaže dr. Akrap.

Željko Cvrtila, konzultant za upravljanje i sigurnost, kada je riječ o sadržaju prijetećih poruka također ističe kako su pisane neujednačenim jezikom i gramatički netočno, što, kaže, dodatno otvara pitanje njihova podrijetla

- Očito je riječ o “šarajućim” motivima, iz kojih je teško iščitati je li riječ o psihički poremećenoj osobi ili osobama, kao možda i o osobama koje će hraniti medijska izvještavanja o tom događaju. Jasno je da je u ovakvim situacijama najveća odgovornost na djelatnicim MUP-a koji izlaze na svaku dojavu kako bi utvrdili je li lažna i što prije otkrili počinitelja. Postupak nije jednostavan - kaže Cvrtila. Upitan o motivima onih koji šalju poruke ponavlja da je teško reći što počinitelj misli dok se ne otkriju motivi, a moguće je i da se hrani medijskom pozornošću koju dobiva.