Uspostava cjelovitog i koordiniranog okvira za provedbu demografskih mjera na svim razinama vlasti, uz naglasak na pronatalitetne politike i poticanje povratka hrvatskog iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike, cilj je osnivanja Znanstvenog savjeta za izradu nacrta prijedloga Zakona o demografskoj obnovi u kojem je okupljeno četvrdesetak stručnjaka.

Znanstveni savjet predstavili su ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, akademik, liječnik i profesor Davor Miličić i predsjednik Rektorskog zbora Josip Faričić. Ministar Šipić je izjavio kako je želja svima da ova tema, najbitnija za hrvatski narod, dobije na težini.

Ključni dokument

- Formiranje Znanstvenog savjeta centralni je događaj jer određuje smjer koji želimo postaviti i na koje mjesto želimo postaviti demografiju i useljeništvo - rekao je Šipić.

Istaknuo je kako u ovom trenutku Hrvatska ima dobre trendove te se ulaže stotinu milijuna eura u pronatalitetne politike.

- Potreban je jedan ključni dokument koji će sve ono što je danas fragmentalno raspoređeno kroz mnoge resore ujediniti i objediniti i postaviti na onu razinu kakvu ova tema zaslužuje - dodao je ministar.

Akademik Davor Miličić kazao je kako je demografska obnova jedno od temeljnih pitanja na kojima Hrvatska u budućnosti preživljava ili umire. Objasnio je kako je Hrvatska godinama imala nepovoljne trendove, odnosno bilo je više umrlih nego rođenih te trend odlaska hrvatskih građana u zemlje Europske unije i svijeta u potrazi za boljom egzistencijom.

- Sada je pravi trenutak kada trebamo te trendove obrnuti. To se može učiniti ako to bude svehrvatski projekt, ako uključimo sve ljude koji žele dobro Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti postoji da služi hrvatskom narodu i državi. Prepoznali smo da je ovo jedno od ključnih pitanja i čast nam je što možemo u ovome sudjelovati - tvrdi Miličić.

Porast broja rođenih

Ministar Šipić je izjavio kako bi zakon trebao ići u proceduru u četvrtom kvartalu.

- Očekujemo ga u predbožićnom vremenu kako bi bio na Vladi prihvaćen i poslan u proceduru. U radnoj skupini su stotine gradova i općina, a ovo je tema nadstranačka i nadideološka. Naš posao je suzbijati negativne trendove. Ako se ljudi žele vraćati u Hrvatsku, naš je posao stvoriti uvjete za promjenu klime. Ovo je za mene poseban dan - rekao je i dodao da mjera Biram Hrvatsku daje "odličan rezultat" u kojem je zaposleno skoro 3000 ljudi.

Hrvatska je u 2025. zabilježila blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2024. je bilo 31.858 živorođene djece, dok je u 2025. zabilježeno 32.385 živorođenih, odnosno 527 djece više. Time je prekinut neprekidni pad koji je kulminirao 2024. godinom, s najmanjim brojem živorođenih u posljednjem desetljeću.

Prema projekcijama Eurostata, broj rođenih u Hrvatskoj mogao bi do sredine stoljeća pasti na oko 25 tisuća godišnje, dok bi se broj umrlih zadržao oko 50 tisuća, što znači da će prirodni pad stanovništva ostati snažan. U tom kontekstu, demografi ističu da je realnije govoriti o ublažavanju pada nego o povratku na razine fertiliteta iz prošlih desetljeća. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj u prosjeku iznosi između 77,8 i 79 godina.