16.04.2026., Zagreb - Sabor 10. sjednicu nastavlja raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL
20.4.2026., 7:11
DESET DANA BEZ POMAKA

U utorak bez glasovanja o ustavnim sucima: Sabor i dalje u blokadi, dogovor daleko od dosega

Trojici ustavnih sudaca, Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu, 12. travnja istekao je mandat, ali predstavnici glavnih političkih stranaka optimistično su uoči tog datuma poručili da nije riječ o ozbiljnom problemu jer postoje solidni izgledi da se u sljedećih deset dana postigne dogovor u popunjavanju tih sada praznih mjesta.
Zamisao je bila da se ovaj utorak, za kada je najavljeno redovito glasovanje u Hrvatskom saboru, gotovo u paketu izaberu predsjednik Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca. No ostvarile su se realne prognoze da je to premalo vremena za tako krupan napredak u procesu koji je zaustavljen još u siječnju.
Potvrdio nam je to u nedjelju predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.
- Sutra se sigurno neće glasati o ustavnim sucima. I to ne zbog SDP-a, nego zbog HDZ-a. Premijer Andrej Plenković svojom je ucjenom da će se predsjednika Vrhovnog suda u Hrvatskom saboru izabrati samo ako HDZ dobije dva ustavna suca izazvao ovu blokadu, pa neka on to sada i raspetlja. Stajalište SDP-a je poznato, potrebno je izabrati tri ustavna suca koji će, neovisno o svom svjetonazoru i identitetu, štititi Ustav i njegove vrijednosti i mi imamo pet-šest kandidata koji odgovaraju tim kriterijima. I još tražimo da Odbor za pravosuđe usvoji mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, kako bi se nastavilo taj postupak, što HDZ odbija učiniti. Nije bilo nikakvih pregovora i jasno je stoga da se u utorak ne može glasati o ustavnim sucima. Ponavljam, sve ovisi o HDZ-u, ne o SDP-u - rekao nam je Hajdaš Dončić, koji je preko vikenda boravio u Barceloni, gdje je sudjelovao na skupu ljevičarskih svjetskih lidera što ga je organizirao španjolski premijer Pedro Sanchez. Zanimljivo je da je on jedini pozvan iz Hrvatske, premda je predsjednik Republike Zoran Milanović niz godina vodio lijevu stranku, a i svoj drugi mandat osvojio je kao kandidat SDP-a.
Ali, neovisno o tome je li Milanović još uvijek ljevičar ili ne, njegova je ustavna ovlast predložiti predsjednika Vrhovnog suda, a to i dalje ne može jer Odbor za pravosuđe nije usvojio mišljenje o kandidatima, Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šime Savić, koji su saslušani 1. prosinca. HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Malenica, koji je uime stranke zadužen za izbor ustavnih sudaca, govorio je ranije kako je moguće da se u ponedjeljak održe sjednice Odbora za pravosuđe, s ciljem usvajanja mišljenja, i Odbora za Ustav, koji bi utvrdio listu kandidata za Ustavni sud, kako bi zastupnici na plenarnoj sjednici raspravili obje ove točke, Milanović posalo prijedlog da predsjednica Vrhovnog suda bude Mirta Matić te se potom sutradan sve to izglasalo u parlamentu.
Deset dana, kupljenih 9. travnja na sjednici Odbora za Ustav dogovorom političkih stranaka da se pokušaju završiti procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, brzo je proteklo, a nije napravljen apsolutno nikakav pomak. HDZ jednostavno nije spreman odustati od zahtjeva za dva od tri ustavna suca i ne želi odblokirati proces izbora predsjednika Vrhovnog suda dok mu ih oporba ne prepusti. Malenica kontinuirano inzistira “prvo konsenzus o ustavnim sucima i onda možemo i o Vrhovnom sudu”, a prošli tjedan HDZ-ovi su dužnosnici obnovili i tezu da “sastav Ustavnog suda, po načelu proporcionalnosti, treba reflektirati odnos snaga u Hrvatskom saboru”. Lijevo-liberalna oporba, pak, na to ne pristaje i zato se ne nazire izlaz iz ove zamršene situacije, koje je kolateralna žrtva položaj predsjednika Vrhovnog suda, na kojoj nema nikoga već dulje od godinu dana i smrti Radovana Dobronića.

Nefleksibilnost

Čudi politička i taktička nefleksibilnost HDZ-a, ustrajavanje na formuli za Ustavni sud “2 plus 1”, a željeno, većinu u toj instituciji, možda bi mogao ostvariti i na drukčiji način. Naime, zamjenica predsjednika Ustavnog suda Maša Marochini Zrinski pokazala je svojim djelovanjem da joj nije važna činjenica što je izabrana u u Saboru u oporbenoj kvoti. Brzo je pronašla zajednički jezik s ustavnim sucima iz HDZ-ove kvote, baš kao i nekad, primjerice, dugogodišnji SDP-ov dužnosnik Josip Leko. Znači da danas famozni omjer u Ustavnom sudu možda nije 5:5 nego 6:4 u korist “HDZ-ovih sudaca”, kojima bi onda dovoljan bio i samo još jedan da imaju većinu za donošenje svih odluka.