Vlada je na sjednici u ponedjeljak odbila dvije oporbene interpelacije o svome radu koje su podnijeli Klub Možemo! te zastupnica Dalija Orešković, ocijenivši navode u njima neosnovanima i činjenično netočnima, stoga je i Hrvatskom saboru predložila da ih odbaci.

"Vlada odbija ovaj prijedlog kao potpuno neosnovan", ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić govoreći o interpelaciji koju je podnio Klub Možemo!, a podržalo 16 zastupnika o 'reformskim neuspjesima Vlade u ključnim sektorima koji izravno utječu na kvalitetu svakodnevnog života građana i građanki Hrvatske'.

Vlada ocjenjuje da se radi o "politički motiviranom uratku koji se temelji na činjenično netočnom prikazu stanja u područjima socijalne, zdravstvene, stambene i porezne politike, politike energetske tranzicije te reforme mirovinskog sustava" te da "namjerno negira mjerljive pozitivne rezultate ostvarene u mandatnom razdoblju". 

Smanjena stopa rizika od siromaštva, kontinuirano rastu plaće, mirovine, socijalna prava

U očitovanju na 22 stranice, iz Vlade odbijaju navode da su mjere socijalne politike ostale bez učinka, ističući da je stopa rizika od siromaštva, prema podacima DZS-a, u 2025. smanjena s 20,3 na 19,5 posto. Podsjećaju i na kontinuiran rast plaća, mirovina, rast zaposlenih, unaprjeđenje socijalnih prava najranjivijih skupina. Što se tiče stambene politike, kao jedan od ključnih prioriteta naglašavaju priuštivo stanovanje zbog čega su, dodaju, među prvima u EU donijeli i Nacionalni plan stambene politike, Program priuštivog najma, kao i izmjene nekoliko zakona.

"Vlada je proteklih godina porezno rasteretila građane i gospodarstvo za čak dvije milijarde eura. Snižavali smo raspon stopa poreza na dohodak, povećavali osobni odbitak, olakšice za doprinose za niže plaće i ukinuli prirez, a ujedno smo i kao kriznu mjeru uveli dodatni porez na dobit u 2022. godini", nabrajaju iz Vlade i "kategorički odbijaju" tvrdnje da se poreznom politikom sustavno favorizira tzv. špekulativni kapital i rentijerstvo.

"Za razliku od podnositelja ove interpelacije koji nisu snižavali stopu oporezivanja dohotka u jedinicama lokalne samouprave za što su nadležni, mi smo čak 2022. godine snizili stope poreza na dodanu vrijednost za prehrambene, higijenske i kućanske proizvode", dodaje se. 

Vlada "osporava" i navod da zdravstvena politika ne adresira temeljne uzroke problema. "Suprotno navodima interpelacije, Vlada je pristupila zdravstvenim izazovima uz rekordna financijska ulaganja i konkretne reformske intervencije usmjerene na pacijenta, zdravstvenog radnika i dugoročnu održivost sustava", naglašavaju. 

Zdravstvenu uslugu u javnom sustavu na kraju 2025. pružao je 79.841 zdravstveni radnik, što je 22,5 posto više radnika nego prije deset godina, poručuju iz Vlade, dodajući da su plaće zdravstvenih djelatnika porasle od 2016. do danas za 70 posto za liječnike te 90 posto za medicinske sestre i tehničare. Napominju kako Hrvatska ima 4,3 liječnika na tisuću stanovnika, što je iznad prosjeka Europske unije, koji je na razini 4,1. Ističu, između ostalog, i smanjenje prosječnog vremena čekanja na dijagnostičke postupke od veljače 2020., kada je iznosilo 245 dana na 139 dana na dan 9. travnja 2026. godine.

"Što se tiče dodjele statusa strateškog investicijskog projekta Specijalnoj onkološkoj bolnici Medikol, to je rezultat transparentnog postupka u kojemu je projekt udovoljio svim propisanim zakonskim kriterijima", dodaju. 

Vlada: Konkretni pomaci prepoznati u ocjenama međunarodnih kreditnih institucija

Vlada "u cijelosti odbacuje" karakterizaciju energetske politike kao blokirane i pretvorene u farsu i naglašava da Republika Hrvatska ima strateške dokumente u potpunosti usklađene s energetskom politikom Europske unije.

Osporavaju i navode da su Europski akt o slobodi medija dočekali potpuno nespremni te da su provedeni natječaj i izbor novog ravnatelja Hrvatske izvještajne novinske agencije, kao i imenovanje članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, protivni navedenom Aktu. "Ti su navodi, osim što su netočni, i pravno neutemeljeni. Potpuno su neistinite, lažne i manipulativne tvrdnje da je postojao ikakav prijedlog zakona kojim bi se unazadile medijske slobode ili položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj", poručuju. 

Zaključno napominju i da "ne mogu ne primijetiti da se podnositelji ove interpelacije niti u jednom trenutku nisu osvrnuli na krizno upravljanje Vlade, a što je ključno za uspješnost Vlade".

"Navedeni reformski rezultati i konkretni pomaci u kvaliteti života građana nalaze svoju potvrdu i u ocjenama vodećih međunarodnih kreditnih institucija", istaknuli su.

Vlada je odbacila navode i iz interpelacije vezi 's upravljanjem zdravstvenim sustavom u odnosu na moguće zlouporabe javnih resursa u korist privatnih zdravstvenih ustanova, a na štetu javnog zdravstva i državnog proračuna', koju je podnijela zastupnica Dalija Orešković uz podršku 18 zastupnika. 

"Ministarstvo zdravstva odbacuje tvrdnju da Vlada protivno javnim interesima i propisima omogućuje obavljanje usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje", naglasila je ministrica Irena Hrstić. 

Hrstić: Vlada kontinuirano ulaže u unaprjeđenje dijagnostičke opreme

Iz Ministarstva ističu kako je Vlada u proteklih deset godina uložila gotovo tri milijarde eura u modernizaciju bolnica, opreme, digitalizaciju te u djelatnike. Napominju da sinergija javnog i privatnog zdravstva postoji već više od dva desetljeća te da osigurane osobe zdravstvene usluge mogu ostvariti i u privatnim zdravstvenim ustanovama po jednakim cijenama koje definira HZZO. U svrhu smanjenja lista čekanja te bržeg postavljanja dijagnoze HZZO je, dodaju, ugovorio sa Specijalnom bolnicom Radiochirurgia Zagreb te UPMC Hillman Cancer Center Hrvatska Poliklinika postupke stereotaktične radiokirurgije s obzirom da se isti tada nisu provodili u javnozdravstvenom sustavu. No, ističu, prošle su godine nabavljeni i stavljeni u funkciju uređaji za stereotaktičnu radioterapiju u KBC Rijeka i KBC Split dok se u KBC Zagreb i KBC Osijek očekuju ove godine.

Što se tiče PET/CT tehnologije, iz Ministarstva poručuju kako je 2007. godine uvedena po modelu javno-privatne suradnje jer u tom razdoblju javni sustav nije imao kapacitete za brzu investiciju, ali da Vlada kontinuirano ulaže u unaprjeđenje dijagnostičke opreme u svim zdravstvenim ustanovama - planski i sustavno, na temelju analize potreba. Dodaju kako su u javnom zdravstvenom sustavu trenutno u funkciji dva PET/CT uređaja smještena u KBC Zagreb i KBC Osijek. Osvrćući se na suradnju KBC-a Rijeka i Medikola, ističu da je ona ugovorena 2009., prije ove Vlade, a glede nabavke MR uređaja za OB Karlovac kažu da taj postupak traje tri godine zbog žalbenih postupaka. 

Naglašavaju i da se u okviru NPOO-a provodi projekt "Nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka" te da je nabavljen 21 linearni akcelerator, četiri uređaja za HDR brahiterapiju, devet CT simulatora te dozimetrijska i fiksacijska oprema.

"Naš dugoročni cilj je potpuno jasan, a to je kontinuirano moderniziranje i podizanje kvalitete dostupnih usluga pacijentima, jačanje vlastitih kapaciteta u javnom zdravstvenom sustavu, uključujući razvoj dijagnostičke mreže", istaknula je Hrstić.