Dva mjeseca nakon poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja nije došlo do očekivanog vala prelazaka prema privatnim osiguravateljima. Policu je kod HZZO-a otkazalo oko jedan posto korisnika, no dio njih se u međuvremenu vratio u sustav i obnovio osiguranje te i dalje bilježe povećanje broja polica. Gotovo dva milijuna građana i dalje ostaje pri HZZO-u, iako za mnoge to više nije najpovoljnija opcija.

“Sustav će se i dalje temeljiti na načelima solidarnosti i jednakosti, što podrazumijeva da svi osiguranici, bez obzira na dob ili zdravstveno stanje, imaju jednaka prava uz istu cijenu police. Na taj način osigurava se da i mlađi i stariji, bolesni i zdravi, solidarno sudjeluju u financiranju zdravstvene zaštite, čime se održava dostupnost sustava za sve kategorije osiguranika", poručuju iz HZZO-a. Ističu važnost doprinosa osiguranika koji su i nakon poskupljenja ostali u sustavu, jer se time, kako navode, omogućuje očuvanje modela bez diskriminacije i selekcije. "Podsjećamo i da se, sukladno Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, najosjetljivijim skupinama građana premija dopunskog osiguranja podmiruje iz državnog proračuna", naveli su.

U HZZO-u smatraju i kako jedinstvena cijena od 15 eura mjesečno za sve osiguranike predstavlja prihvatljivo rješenje, uz mehanizme zaštite socijalno ugroženih, kako bi zaštita u sustavu javnog zdravstva ostala jednako dostupna svima.

Teo Širola, predsjednik uprave Komparea, online platforme za usporedbu i ugovaranje osiguranja smatra da dio građana možda nije bio dovoljno informiran o promjeni cijene ili dostupnim alternativama, dok neki jednostavno preferiraju ostati u poznatom sustavu.

- Dodatni faktor predstavlja i administrativna složenost postupka raskida police. Iako je digitalni raskid moguć, on zahtijeva napredni elektronički potpis, dok za one koji ga nemaju ostaje osobno podnošenje zahtjeva ili slanje poštom. Takve prepreke mogu obeshrabriti građane, osobito kada potencijalna mjesečna ušteda nije velika, iako na godišnjoj razini može doseći i do stotinjak eura - istaknuo je Širola.

Čini mu se i kako je u Hrvatskoj i dalje snažno ukorijenjena percepcija da je sve što dolazi iz privatnog sektora skuplje i potencijalno manje pouzdano. Takav obrazac razmišljanja jasno je vidljiv i na tržištu zdravstvenog osiguranja, smatra Širola.

- Osnovna su prava zakonski definirana i jednaka za sve osiguravatelje. Privatni paketi pritom nerijetko uključuju i dodatne pogodnosti, poput pokrića za lijekove s B liste. Nakon što je došlo do povećanja cijene police HZZO-a, dio građana očekivao je sličan trend i kod privatnih osiguravatelja. Međutim, takav scenarij uglavnom se nije ostvario - zaključuje.