Saborski zastupnici pozdravili su u srijedu izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima se ti postupci prebacuju s općinskih na trgovačke sudove s ciljem bržeg rješavanja, a ministar pravosuđa Damir Habijan tom je prilikom naveo trend smanjenja i takvih postupaka i broja blokiranih građana.

"Polazišna točka za ove izmjene je stalan rast broja predmeta na općinskim sudovima i stagnacija na trgovačkim sudovima", kazao je ministar.

Predstavljajući prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača, Habijan je naveo kako se od ukupno 1.250.000 novih predmeta koji godišnje pristižu na sudove, više od milijun 2024. vodilo pred općinskim sudovima, a tek oko 130.000 pred trgovačkim sudovima. 

Habijan: Blokiranih građana 2014. bilo 323.000, danas 197.000

"Smatramo, imajući u vidu ovaj trend priljeva predmeta pred općinske sudove i specijaliziranost pravosudnih dužnosnika na trgovačkim sudovima koji cijelo vrijeme provode postupke stečaja trgovačkih društava, da bi predmeti koji se tiču stečaja potrošača svoje mjesto trebali naći pred trgovačkim sudovima", ustvrdio je.

Time bi se, očekuje se, skratilo i ubrzalo vrijeme trajanja tih postupaka. Trenutno postupak jednostavnog stečaja potrošača u prosjeku traje 234 dana, odnosno generalno sam postupak stečaja potrošača prosječno traje 358 dana, naveo je ministar.

Odgovarajući na replike zastupnika, Habijan je poručio kako je intencija ovog zakona, kao što je bila i 2015. kada se donosio, da blokirani dobiju šansu za novi početak. Naveo je trend smanjenja broja postupaka stečaja potrošača, ali i broja blokiranih građana.

"Blokiranih građana je 2014. godine bilo 323.000, a danas 197.000. Voljeli bismo da takvih predmeta bude što manje, što će govoriti da je naših sugrađana u teškoj situaciji isto tako manje", rekao je. 

U 10 godina pokrenuto je gotovo 246.000 takvih postupaka, a 217.000 ih je završeno. Prije tri godine predmeta stečaja potrošača bilo je 38.000, a 2024. godine 29.375, naveo je. 

Za lijevu oporbu izmjene idu u dobrom smjeru, za Most ovo nije šansa za novi početak 

Većina zastupnika je intenciju ubrzanja rješavanja postupaka prebacivanjem na trgovačke sudove pozdravila, no istodobno su ukazali da treba vidjeti hoće li to zaista tako i biti.  

"Vidjet ćemo hoće li to doista ubrzati postupke ili samo dodatno opteretiti trgovačke sudove koji se već bave kompleksnim poslovnim stečajevima", ustvrdila je Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a). 

U zakonu, kaže, nedostaju jasno definirani rokovi za određene radnje i rješavanje samih postupaka. Ocjenjuje i kako će ove zakonske izmjene biti uzaludne ako potrošači nisu upoznati sa svojim pravima ili ne znaju kako pokrenuti postupak, stoga nužnim smatra predvidjeti snažne oblike savjetovanja.

"Država pokušava smanjiti broj blokiranih građana bržim otpisom dugova, no glavni izazov ostat će kako to učiniti pravedno i učinkovito, a da se u isto vrijeme ne destimulira plaćanje obveza i da se ne oštete manji vjerovnici", ukazala je. 

Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) istaknula je da ova promjena, s obzirom na to da postupci traju predugo, ide u dobrom smjeru. Specijalizacija sudova, koncentracija znanja i rasterećenje najopterećenijih dijelova sustava su razumni i potrebni potezi, smatra, no ukazuje i na problem koncentracije trgovačkih sudova u samo devet regionalnih centara. 

"Što to znači za građanina iz, primjerice, Metkovića koji mora na sud u Dubrovnik ili Split? Ili za nekoga iz Gorskog kotara tko mora u Rijeku? Govorimo o ljudima koji su u postupku stečaja jer doslovno nemaju novca. Ovim zakonom im namećemo dodatne putne troškove i gubitak radnog vremena samo da bi pristupili sudu koji je sada fizički udaljeniji", izjavila je. 

S druge strane Klub Mosta ove izmjene neće podržati jer smatraju da predstavljaju "administrativnu egzekuciju ljudskog dostojanstva, a ne šanse za novi početak".

"Zakon ne prati život i dinamiku života. Riječ je o jednom tekstu koji dolazi nakon života, kao epilog. Cijeli sustav stečaja potrošača postavljen je kao da se radi o tehničkom kvaru na vozilu, a ne životnom slomu. Nema nijedne odredbe koja bi pokušala spriječiti pad, nema savjetovanja prije nego dug eskalira, sustava ranog upozorenja nego države koja dolazi prije nego što te ovršilo", naveo je mostov Ante Kujundžić. 

HDZ: Povećava se učinkovitost pravosuđa, smanjuje broj neriješenih predmeta

Ovim zakonom se rješavaju posljedice određenog dužničko-vjerovničkog odnosa, a uzroke takvog odnosa, kako je čovjek zapao u dug, teško je predvidjeti, odgovara Danijela Blažanović (Klub HDZ-a). 

"Ponajviše dugova se odnosi na telekomunikacijske usluge, ne u ukupnom iznosu, ali po pojedinačnim dugovanjima. Ljudi kupuju po pet mobitela koji im ne trebaju, sami sebe dovode u dugove, ne plaćaju usluge, a ovime se želi učiniti da budu odgovorniji za usluge koje im nisu nužno životno potrebne", dodala je. 

Odbacila je i tvrdnje da će se prebacivanjem nadležnosti na trgovačke sudove stvoriti dodatni troškovi dužnicima jer, kazala je, za jednostavne stečaje potrošača, kojih je preko 98 posto, nije niti potrebno dolaziti na sud. Ove izmjene su još jedne u nizu usmjerene na povećanje učinkovitosti pravosuđa, smanjenje broja neriješenih predmeta i skraćenje sudskih postupaka, poručila je.

"Ovime se ne umanjuje pravna sigurnost niti narušavaju prava stranaka u postupku, naprotiv, prijenosom nadležnosti i učinkovitijim vođenjem postupaka dodatno se jača povjerenje građana u pravosuđe i šalje jasna poruka da kao društvo razumijemo problem prezaduženosti i da aktivno radimo na stvaranju sustava koji građanima omogućuje novi početak", istaknula je Blažanović.