Više od 10.000 građana lani je izgubilo zdravstveno osiguranje zbog pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o redovitom osobnom tromjesečnom prijavljivanju na šalterima HZZO-a.

Riječ je, podsjetimo, o potezu iz 2023. godine, kada je, na temelju izmjena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, HZZO krenuo u "čišćenje" broja osiguranika koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti. Kako Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) redovito HZZO-u dostavlja podatke o nezaposlenima u svojoj evidenciji, na udaru su se našli oni koji nisu prijavljeni na burzu rada. HZZO je reviziju opravdao potrebom brisanja iz evidencije građana koji su se zaposlili u inozemstvu, a i dalje se povremeno liječe u Hrvatskoj sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a. Pozvao se pritom na europske propise, prema kojima osoba može biti osigurana samo u jednoj državi članici, i to u onoj u kojoj je zaposlena. U prvoj godini primjene, HZZO je s liste osiguranika izbrisao više od 100 tisuća ljudi, a ta se praksa nastavila i sljedećih godina.

Ranjive skupine

Bez osiguranja su, međutim, tada neopravdano ostale i ranjive skupine građana, poput rodilja, invalida i kroničnih bolesnika, koje i dalje žive u Hrvatskoj. Zbog toga je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još 2023. podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne obveze, ali Ustavni sud do danas nije donio odluku. Negativni su se učinci nastavili i lani. Prema podatcima HZZO-a s kraja 2025. godine, oko 127.000 osoba bilo je u obvezi osobnog pristupanja HZZO-u svaka tri mjeseca radi zadržavanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, a 10.308 građana u prošloj je godini izgubilo taj status i ostalo bez zdravstvenog osiguranja jer nije pristupilo HZZO-u u roku.

U međuvremenu su izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz 2025. godine uvedene iznimke, koje kažu da obvezu osobnog pristupanja više nemaju osobe na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, osobe s trećim i četvrtim stupnjem invaliditeta, samohrani roditelji djece mlađe od sedam godina, osobe koje se skrbe za teško bolesnog člana obitelji, učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa školovanja te osobe koje zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga ne mogu pristupiti, pod uvjetom da o tome obavijeste HZZO.

Pravobraniteljica je u godišnjem izvješću upozorila da su mnogi građani već ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja i neće ga moći ponovno steći na teret državnog proračuna iako su nezaposleni i nemaju sredstava za plaćanje zdravstvenog osiguranja, koje je u 2025. godini iznosilo najmanje 112 eura mjesečno.

- Kćeri je prestao studentski status i tada se prijavila zbog zdravstvenog osiguranja u HZZO. Danas je slučajno našla taj dokument o prijavi i vidjela da se do 8. siječnja trebala opet javiti. Odmah je otišla tamo i saznala da je izbrisana jer je zakasnila. I da treba mjesečno plaćati 100 eura. Ali molim da mi netko objasni kako sada osoba koja već dugo traži posao, naravno bez uspjeha, može dalje. Novca nema jer je bez posla, moja i očeva penzija nisu dovoljne ni za normalan život - požalila se pravobraniteljici majka studentice koja je ostala bez zdravstvenog osiguranja.

Ukidanje roka

Iz mnogih pritužbi, upozorava pravobraniteljica Šimonović Einwalter, proizlazi da je ova obveza negativno utjecala na najranjivije članove društva koji nikada nisu napuštali Hrvatsku, primjerice dugotrajno nezaposlene ili one sa psihičkim teškoćama bez službene dijagnoze.

- Javio nam se otac nezaposlenog sina starije dobi sa psihičkim teškoćama koji je još 2023. godine izgubio zdravstveno osiguranje jer nije bio svjestan obveze. Zbog zdravstvenog stanja ne može se uključiti u tržište rada i tako steći zdravstveno osiguranje, a ne može se osigurati ni kao osoba bez sredstava za uzdržavanje jer živi s ocem koji prima mirovinu, iako je ona jedva dostatna za podmirenje osnovnih troškova života i nije dostatna za plaćanje mjesečnog doprinosa za zdravstveno osiguranje sina. Ponovno nam se javilo i nekoliko majki koje su izgubile zdravstveno osiguranje te posljedično i rodiljne i roditeljske potpore - navodi pravobraniteljica.

Dodatno traži i ukidanje roka od 30 dana za prijavu HZZO-u radi reguliranja zdravstvenog osiguranja za nezaposlene osobe, kako bi se onima koji su zbog propuštanja roka ostali bez osiguranja omogućilo da isprave pogrešku.

U HZZO-u, međutim, takav zahtjev ne prolazi. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s druge strane, još uvijek nije pravilnikom omogućilo da, u skladu s člankom 15. Zakona o zdravstvenom osiguranju, građani koji nisu zdravstveno osigurani, a nemaju sredstava za samostalan život dobiju pravo na zdravstveno osiguranje na temelju rješenja županije. Jedinice područne samouprave danas postupaju neujednačeno, što negativno utječe na prava građana, upozorava pravobraniteljica.