Pravobranitelj za osobe s invaliditetom izvijestio je kako mu se prošle godine obratilo 26,3 posto više građana nego 2024. te upozorava da se izazovi i preporuke ponavljaju iz godine u godinu te ukazuju na nedostatak političke volje i odgovornosti za provedbu učinkovitih reformi.

Uredu pravobranitelja građani su se lani obratili 4. 470 puta, što je 26, 3 posto više u odnosu na godinu prije kada su se obratili 3.538 puta, stoji u Izvješću koje je pravobranitelj Darijo Jurišić poslao Hrvatskom saboru.

Zaključena su 2.547 predmeta u kojima se postupalo temeljem pritužbi fizičkih i pravnih osoba. Najviše pritužbi bilo je iz socijalne zaštite, a najčešće se radilo o povredi prava vezanih za dugotrajnost postupka.

Pravobranitelj u Izvješću upozorava kako velik broj osoba s invaliditetom (OSI) i dalje nema pristup ključnim uslugama poput rane intervencije, učinkovitim uslugama u zajednici, inkluzivnom obrazovanju, zapošljavanju i dostupnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ranu intervenciju dobiva samo jedno od osmoro djece

Ističe kako osobito zabrinjava što djeca s razvojnim rizicima i njihove obitelji i dalje ne dobivaju pravodobnu i sustavnu podršku, što dugoročno produbljuje teškoće i smanjuje njihove životne mogućnosti.

U Hrvatskoj ima više od 6.000 djece i odraslih s autizmom, na čije potrebe nije odgovoreno u području rane intervencije, obrazovanja, rada, zapošljavanja, stanovanja te drugih specijaliziranih usluga nužnih za zadovoljavanje njihovih složenih i specifičnih potreba.

Upozorava i kako više od 24.000 djece u dobi do pet godina su potencijalni primatelji usluga rane intervencije, no samo jedno od njih osmoro ih dobiva. Trenutno ju ostvaruje samo oko 1.200 djece.

Pravobranitelj ističe i kako Hrvatska ima i više od 200.000 osoba s težim i teškim invaliditetom, kojima društvo mora osigurati podršku, usluge i uvjete života kako njihov invaliditet ne bi na najnegativniji način obilježio njihov život.

Izražava zabrinutost sporim razvojem izvaninstitucionalnih usluga pa mnogi korisnici ostaju u institucijama, često bez stvarne potrebe.  Sustav dodatno opterećuju administrativne prepreke, neujednačena praksa, nedostatak kadrova i nedovoljna te prečesto samo deklarativna „međuresorna suradnja“, što otežava ostvarivanje prava i smanjuje učinkovitost javnih politika, detektirao je pravobranitelj.

Osobnu asistenciju koristi 7.500 osoba

Osobe s invaliditetom nisu trošak, već ravnopravni građani čija su prava zajamčena Ustavom i međunarodnim obvezama, naglašava pravobranitelj i napominje kako do predaje Izvješća za 2025., Sabor još uvijek nije raspravio Izvješće za 2024. godinu.

Poručuje da je samo kroz stvarnu provedbu zakona i kontinuiranu političku predanost moguće ostvariti društvo jednakih mogućnosti  u kojem se dostojanstvo i prava osoba s invaliditetom u potpunosti poštuju.

Pravobranitelj navodi i da je ukazivao na potrebu sustavnog definiranja usluge osobne asistencije, koja se do donošenja Zakona o osobnoj asistenciji (ZOA)  ostvarivala kroz projekte udruga. Pravo na osobnu asistenciju trenutno koristi nešto više od 7.500 osoba.

Izražava zadovoljstvo donošenjem dvaju značajnih zakona - o osobnoj asistenciji i o inkluzivnom dodatku, kao i povećanjem pojedinih naknada koje se ostvaruju na temelju invaliditeta.  No, zabrinjava što se značajan broj tema i problema ponavlja, ne zato što su izgubili na važnosti, već zato što nisu riješeni i jer u njihovom rješavanju izostaje stvarni, mjerljivi napredak. Ponavljaju se i preporuke pravobranitelja, jer nisu rezultirale potrebnim sustavnim rješenjima.

Iako je donošenje dvaju zakona i drugih za osobe s invaliditetom važnih propisa predstavljalo značajan iskorak u unapređenju njihovih prava, njihova stvarna vrijednost može se ocijeniti tek kroz učinkovitu primjenu u praksi.

 Pravobranitelj kontinuirano upozorava na nedostatke postojećih rješenja te predlaže izmjene radi prilagodbe sustava stvarnim potrebama korisnika. No, analiza šireg stanja u 2025. pokazuje da izazovi daleko nadilaze pitanje osobne asistencije i inkluzivnog dodatka, ističe se, uz ostalo,  u Izvješću.