Stvaranje zasebne europske vojske u ovom bi trenutku bilo udvostručavanje posla jer je većina članica Europske unije u NATO-u, ocijenio je u subotu u Zagrebu šef diplomacije Gordan Grlić Radman, kazavši i da ne vjeruje da će Sjedinjene Države napustiti taj transatlantski vojni savez. 

“Također se postavlja ono temeljno pitanje, ako bi se dogodila eventualno europska vojska, pitanje je sjedišta, zapovijedanja, to je vrlo kompleksno pitanje”, izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova na Izbornom saboru Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, tvrdeći da i dalje “treba vjerovati u transatlantske odnose”, što Hrvatska “snažno zagovara”.

Na pitanje hoće li SAD napustiti NATO, koji je predsjednik Donald Trump ponovno nazvao “tigrom od papira”, ministar procjenjuje da je riječ samo o poticaju na veća izdvajanja članica radi jače strateške autonomije. Ne vidi situaciju u kojoj bi taj prekooceanski partner i napustio savez. 

Iako je uvijek sve moguće, kaže ministar, “to je onda duga procedura. Postoji ideja predsjednika, ali onda postoje i druga tijela, tu je Kongres, tu je Senat, tako da mislim da to nije izgledna opcija ovoga trenutka”. 

Predsjednik Sjedinjenih Država zamjerio je članicama NATO-a što nisu prihvatile pomoći u američko-izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana tako što su uskratile američkim vojnim zrakoplovima korištenje svojeg zračnog prostora ili nisu poslale pomorske snage kako bi pomogle u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

“Mi se aktivno zalažemo za sigurnost plovidbe i otvaranje Hormuškog tjesnaca, ali treba imati u vidu činjenicu da je NATO kao organizacija kolektivne obrane rijetko djelovao izvan euroatlanskog prostora”, rekao je hrvatski šef diplomacije, dodajući da je za bilo kakvo djelovanje potreban konsenzus, “tako da siguran sam da će o tome biti razgovora na sljedećim sastancima”. 

“Svi ulažemo velike napore da se stvore uvjeti koji će stvoriti takav međunarodni poredak u kojem će svi živjeti dobro, gdje će biti poštivanja drugih i gdje neće više biti sukoba, ratova”, kaže, jer su se ipak “u 21. stoljeću stekli uvjeti za jedan uljuđeni svijet”, zaključio je Grlić Radman.