Stopa bolovanja u prošloj je godini nastavila blago rasti i dosegnula 3,98, s dnevnim izostankom s posla gotovo 75.000 radnika. Iako ta stopa znatno opterećuje poslodavce i zdravstvenu blagajnu, dobra je vijest da se smanjuje postotak onih koji su na bolovanju neopravdano dugo ili na njemu ne bi ni trebali biti.

Tako je, prema novom izvješću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u kontrolama bolovanja provedenim tijekom 2025. zatvoreno je 24 posto bolovanja za koja kontrolori nisu našli utemeljenja. Za usporedbu, u 2019. godini stopa bolovanja bila je bitno niža, samo 3,65, ali su kontrolori HZZO-a u toj godini zatvorili čak 32 posto pregledanih bolovanja, što znači da u medicinskoj dokumentaciji nisu našli razlog za nastavak bolovanja.

U kontrolama privremene nesposobnosti za rad što su ih tijekom 2025. godine proveli kontrolori HZZO-a, ukupno je pregledano 18.862 zaposlenih osiguranika, odnosno njihovih zdravstvenih kartona. Pritom je u 4448 slučajeva, ili 24 posto, utvrđen prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja. Godinu prije postotak bolovanja koja su na licu mjesta zaključili kontrolori ocjenjujući da nemaju medicinske osnove, iznosio je nešto viših 26 posto. Ukupna stopa bolovanja u 2025. godini iznosila je 3,98, od toga 1,97 na teret poslodavca, a 2,01 na teret HZZO-a, što znači da i dalje prednjače dugotrajna bolovanja, koja su posljedica kroničnih tegoba i nedostupnosti dijagnostičkih pretraga. Riječ je o blagom porastu ukupne stope u odnosu prema 2024., kada je stopa iznosila 3,77. U HZZO-u taj porast tumače većim brojem radno aktivnih osiguranika, koji je u prošloj godini narastao za 51.000.

Lani su kontrolori HZZO-a proveli ukupno 7896 kontrola u svim svojim ugovornim subjektima, od toga 7382 kontrole na razini primarne zdravstvene zaštite, 492 kontrole na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i zdravstvenih zavoda te 22 kontrole pri isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala. U odnosu prema 2024. godini provedeno je devet posto više kontrola, a kršenja ugovornih obveza utvrđena su u otprilike istom postotku kao i prethodnih godina.

Od svih provedenih kontrola u 7079 kontrola, ili 90 posto, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. U njih deset posto utvrđeno je kršenje ugovornih obveza, zbog čega je izrečeno ukupno 817 ugovornih mjera, od toga 515 opomena, 220 opomena s naplatom štete, 65 opomena s novčanom kaznom, 14 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete te tri opomene pred raskid ugovora s HZZO-om, od čega dvije opomene pred raskid ugovora i jedna opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom.

Opomene pred raskid ugovora, doznaje se u HZZO-u, izrečene su jednoj ordinaciji obiteljske medicine zbog nepoštovanja ugovorenog radnog vremena i rada bez medicinske sestre, a druga je ordinacija zbog ponavljanja tog prekršaja osim opomene pred raskid ugovora platila i novčanu kaznu. Pred raskidom ugovora našla se i jedna ljekarnička ustanova, i to zbog neobavljanja ljekarničke djelatnosti u ugovorenoj ljekarničkoj jedinici.