Brini o jetri danas - spriječi rak sutra: Masnu jetru ima 10 posto djece i 25 posto odraslih
ILUSTRACIJA
8.4.2026., 10:47
najčešća kronična bolest

Brini o jetri danas - spriječi rak sutra: Masnu jetru ima 10 posto djece i 25 posto odraslih

Riječ je o multisistemskoj bolesti koja je povezana s nizom kroničnih bolesti

Masna jetra najčešća je kronična bolest današnjice, od koje pati četvrtina odrasle populacije, ali, nažalost, i deset posto djece. Rastući je uzrok raka i ciroze jetre, a simptomi u ranoj fazi često su neprimjetni.

Upozorava na te alarmantne podatke, uoči Svjetskog dana jetre, Hrvatsko gastroenterološko društvo, koje je, uz podršku Ministarstva zdravstva, pokrenulo javnozdravstvenu inicijativu naziva Brini o jetri danas - spriječi rak sutra. Nakupljanje masti u jetri multisistemska je bolest povezana s nizom kroničnih bolesti: kardiovaskularnih, bubrežnih, šećernom bolesti tip 2, rakom debelog crijeva, dojke i gušterače. Stoga se masna jetra opravdano naziva tihom epidemijom 21. stoljeća.

- Posljednjih je godina uvedena nova definicija masne bolesti jetre (MASLD) kako bi se bolje odrazili uzroci te bolesti te uklonila stigma povezana s alkoholom. Masna bolest jetre nakupljanje je masti u jetri uz dokaz metaboličke disfunkcije odnosno prisutnost jedne ili više komponenti metaboličkog sindroma; pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, povišenih masnoća u krvi i/ili povišenog krvnog tlaka. MASLD rastući je etiološki čimbenik za razvoj primarnog raka jetre. Rak jetre (hepatocelularni karcinom) treći je uzrok smrti od raka u svijetu, a porast je njegove incidencije povezan upravo s porastom incidencije metaboličkog sindroma te time i bolesti masne jetre - pojasnila je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Uz masnu bolest jetre, važni su uzroci oštećenja tog organa i alkoholna bolest jetre te virusni hepatitisi B i C. Bolesti jetre često se razvijaju neprimjetno, bez jasnih simptoma u ranoj fazi, a dijagnoza se nerijetko postavlja tek kada je bolest već uznapredovala. Uznapredovala bolest jetre pokazuje simptome poput umora, gubitka apetita, bolova u trbuhu, žutice ili nakupljanja tekućine u trbuhu. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje konzumacije alkohola, testiranje na virusne hepatitise, cijepljenje protiv hepatitisa B - mjere su zaštite od razvoja bolesti jetre.

- Jetra je ključni organ bez kojeg život nije moguć. Svakodnevno obavlja više od 500 funkcija, sudjeluje u detoksikaciji tijela, metabolizmu hranjivih tvari, proizvodnji važnih proteina i skladištenju vitamina i minerala. Kad je njezina funkcija narušena, dolazi do problema u cijelom organizmu. Upravo zbog svoje velike "rezervne snage" jetra može dugo funkcionirati i kad je oštećena, zbog čega se bolest često otkrije tek u uznapredovaloj fazi - naglašava dr. sc. Sanja Stojsavljević, tajnica Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Do 2040. godine predviđa se porast broja preminulih od raka jetre za 50 posto. To više je neizmjerno važno što prije i na vrijeme otkriti masnu jetru i ući u sustav praćenja bolesti. Ako se bolest jetre otkrije tek u fazi ciroze ili tumora, tada je jedina realno kurativna opcija - transplantacija.

- Transplantacija jetre kirurška je metoda u kojoj se bolesna jetra zamjenjuje cijelim ili dijelom organa od preminulog ili živog donora. Nakon kirurškog postupka primatelji jetre doživotno moraju uzimati lijekove protiv odbacivanja organa, imnosupresive, koji povećavaju rizik mnogih drugih bolesti. Iako se u svijetu godišnje provede oko 35 tisuća transplantacija jetre, zbog nedostatka organa znatan dio bolesnika s cirozom ili tumorom jetre umire. Od posljedica ciroze jetre godišnje u svijetu umire oko milijun oboljelih, pri čemu oko 170 tisuća u EU-u. U RH se godišnje provede od 110 do 150 postupaka transplantacije jetre. Oko 900 bolesnika s cirozom jetre ili hepatocelularnim karcinomom u našoj zemlji premine - istaknula je prof. dr. sc. Tajana Filipec Kanižaj, dopredsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva. 

Tajana Filipec Kanižaj

prof. dr. sc. dopredsjednica HGD-a

Od posljedica ciroze jetre godišnje u svijetu umire oko milijun oboljelih, pri čemu oko 170 tisuća u EU-u. U Hrvatskoj se godišnje provede od 110 do 150 postupaka transplantacije jetre