Lijekovi su i dalje najčešći način nošenja s boli u Hrvatskoj - nešto manje od trećine građana koristi lijekove protiv bolova na tjednoj razini, a četiri posto uzima ih svakodnevno. Pokazalo je to drugo nacionalno istraživanje "Index boli u Hrvatskoj" koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Kombiniranje lijekova

Najmanje jednom mjesečno to čini 73 posto ispitanika, a najčešći način ublažavanja boli su bezreceptni (OTC) lijekovi koje koristi 60 posto ispitanika, dok se 28 posto oslanja na lijekove na recept. Pitali smo Igora Francetića, redovitog profesora Medicinskog fakulteta u mirovini u Zagrebu, internista i kliničkog farmakologa, koliko su iz njegove perspektive alarmantni podaci istraživanja da gotovo trećina građana uzima lijekove protiv bolova svaki tjedan.

- Ovisi o tome koje lijekove troše. Sumnjam u taj podatak. Ima indikacija gdje taj podatak može biti točan, recimo u predmenstrualnoj boli ili kod migrene, a kao klinički farmakolog mislim da ljudi uzimaju previše lijekova. Najčešće doma imaju privatnu apoteku. Alarmantniji je podatak da su ljudi postali ovisni o lijekovima - rekao je profesor Francetić.

Profesor Francetić smatra da su bezreceptni lijekovi komforan način da ljudi dođu do lijekova te da je skinuto opterećenje s liječnika opće medicine. No ističe da kod tih lijekova ima i opasnosti jer bezreceptni lijekovi imaju svoje nuspojave.

- Ljudi nisu svjesni nekih interakcija. Neki lijekovi mogu biti nezgodni u kombinaciji s drugima. Može doći do krvarenja iako su bezreceptni, primjerice nesteroidni antireumatici u kombinaciji s antikoagulantnim lijekovima - govori nam.

Iako se većina građana bar povremeno konzultira sa zdravstvenim stručnjacima, istraživanje upozorava da više od četvrtine ispitanika (28 posto) lijekove protiv bolova dozira prema vlastitoj procjeni, dok se 30 posto vodi uputama s pakiranja, 22 posto preporukama liječnika, a 19 posto savjetima ljekarnika.

Zanimalo nas je koliko je opasno to što dio građana sam određuje dozu lijekova.

- Opasno je. Ako govorimo o liječenju boli, uvijek treba dati onu dozu lijekova gdje bol još ostaje malo prisutna jer u protivnom ostaje opasnosti da smo uzeli preveliku dozu lijeka protiv boli. Veća doza znači veća opasnost od nuspojava. Ako se radi o kroničnoj boli, onda treba trajno uzimati lijek protiv boli - kaže.

Pročitajte uputu

Pitali smo ga koliko je bol fizički, a koliko psihološki fenomen te primjećuje li da stres i način života povećavaju potrebu za lijekovima.

- To je kombinacija. Ima organsko podrijetlo. Doživljaj boli jači je po noći nego po danu, a stres i način života svakako povećavaju potrebu za lijekovima - pojašnjava.

Kada biraju lijek protiv bolova, građani se prije svega vode njegovim funkcionalnim svojstvima. Prema Indeksu boli u Hrvatskoj, 74 posto ispitanika kao najvažniji faktor navodi učinkovitost lijeka, a 63 posto brzinu djelovanja. Slijede trajanje djelovanja (42 posto) i sigurnost primjene (37 posto), dok su cijena (17 posto) i preporuke prijatelja ili poznanika (4 posto) među najmanje važnim kriterijima.

Liječnici i ljekarnici i dalje su dominantni izvori informiranja o lijekovima protiv bolova, osobito među starijim ispitanicima, dok se mlađi češće oslanjaju na preporuke prijatelja i obitelji. I kada je riječ o isprobavanju novih lijekova, najveći utjecaj na odluku imaju upravo zdravstveni stručnjaci, iako dio građana terapijske odluke donosi bez stručnog savjeta. Profesor Francetić tvrdi da uvijek treba pročitati uputu ako se uzima bezreceptni lijek. Ako se bol ne riješi, onda se treba javiti liječniku.

- Mora se vidjeti priroda bolova zbog kojih se uzimaju analgetici. Pacijent ili bolesnik može i sam sebi biti dobar liječnik. Za ozbiljne bolove koji dugo traju, treba se konzultirati s liječnikom - kaže za kraj.