01.04.2026., Zagreb - Odrzana 157. sjednica Vlade RH u Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
IGOR KRALJ/PIXSELL
1.4.2026., 21:10
OSIGURAT ĆE DOSTUPNOST ENERGENATA

Plenković: Nije vrijeme za ekstradobit, nema razloga da rastu cijene

Premijer Andrej Plenković imenovao je krivca za rast inflacije na 4,8 % u ožujku - to je bliskoistočni rat, no ipak je poručio svima u trgovini, uslugama, turizmu i drugim sektorima da je Vlada odmah zaštitila cijene goriva, struje i plina te da nema nikakvog razloga da rastu cijene hrane.

- Nema opravdanja da cijene rastu. Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost, budimo mudri i suzdržani u dizanju cijena. Subvencioniranjem cijena plina, struje i goriva mislim da dovoljno amortiziramo ove poremećaje na tržištu derivata, rekao je.

Ustupak oporbi

Danas su cijene goriva, podsjeća, niže nego što su bile najviše cijene u vremenu početka ruske agresije na Ukrajinu, 2022. godine, te su osigurane stabilne cijene struje i plina čak do 1. listopada. "Činit ćemo sve i dalje da osiguramo dostupnost svih energenata i priuštivost cijena te ćemo spriječavati prekomjerno dizanje cijena", rekao je Plenković. Prema njemu, Vlada ne može u tržišno-socijalnom gospodarstvu administrativno određivati cijene baš svih proizvoda u trgovinama, jer bi to odmah dovelo do nestašica proizvoda te bi ugrozilo proizvodnju i cijeli opskrbni lanac. "Stoga ne vidimo potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane, tj. krajnje potrošače", ističe Plenković.

On ističe i kako je inflacija u ožujku porasla u 17 zemalja eurozone, praktično na razini cijelog EU-a, te da najveći inflacijski pritisci dolaze iz segmenta energenata, čije su cijene porasle za više od 11 %. "Bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda i umjerenijeg rasta cijena hrane, od 0,39 %, koji je niži od ukupne stope inflacije od 4,8 %, dodao je.

Naravno, ova situacija tražit će uštede u većini resora tijekom godine, a u skladu s onime što je ovih dana izjavljivao ministar financija Tomislav Ćorić, razmatrat će se svi modeli za borbu protiv inflacije, čak i tzv. plivajući PDV. To uključuje i drukčiji porezni odnos prema ekstradobiti tvrtki koje se krizom koriste za svoje bogaćenje, no premijer zasad samo apelira na sve da ne podižu neopravdano cijene jer je Vlada već učinila prvi korak za stabilizaciju tržišta energenata, a time i cijena.

Do 2000 eura

Unatoč političkom sukobu s opozicijom, koja traži ocjenu ustavnosti cijelog reformskog paketa zakona o stanovanju i gradnji koji je predložio ministar graditeljstva Branko Bačić, Vlada je prihvatila tekst novog zakona o priuštivom stanovanju, koji ide na drugo čitanje u Sabor. Novosti su, kaže Bačić, veći angažman lokalne samouprave, odnosno županija, u donošenju godišnjeg programa stanogradnje, na temelju čega će nacionalni APN donositi svoj program - to je određeni ustupak oporbenim zahtjevima.

Polovina stanova koji će se graditi prema modelu POS-a bit će za prodaju, a polovina za najam. Cijena kvadrata ići će do maksimalno 2000 eura, što je velika prednost za mlade obitelji. U odnosu prema prijedlogu u prvom čitanju, novosti su da prihodi onih na koje se zakon odnosi ne mogu biti veći od dvije i pol regionalne medijalne netoplaće za samca, a za svakog sljedećeg člana uže obitelji granica njihovih ukupnih prihoda podignuta je za pola regionalne medijalne netoplaće, pri čemu se definicija uže obitelji proširuje i na najbliže srodnike pod skrbništvom u istom kućanstvu.

RAZMATRAT ĆE SE I PLIVAJUĆI PDV

Plivajući PDV, koji će se također razmatrati kao mjera, bio bi fleksibilna stopa PDV-a, koja bi se mogla privremeno snižavati ili podizati, ovisno o kretanju cijena određenih proizvoda, najčešće goriva, plina ili struje. Primjerice, ako cijena goriva naglo poraste, država bi mogla sniziti PDV na gorivo kako bi krajnja cijena za građane bila niža. Kad cijene padnu, PDV bi se mogao vratiti na uobičajenu stopu. Cilj je ublažiti velika poskupljenja bez stalnog mijenjanja zakona ili subvencija. Kako je poznato, država se sad dijelom odrekla manjeg postotka trošarina, ali ako kriza bude eskalirala, a inflacija drastično rasla, ima raznih alata za kojima Vlada može posegnuti.