Prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina staje na kraj brojnim nepoštenim praksama na tržištu nekretnina ocijenila je u srijedu saborska oporba, no još ne rješava neka ključna pitana za kupce poput visine provizije koju plaćaju posrednicima.

''Danas osoba koja kupuje stan plaća gotovo sve. Cijenu nekretnine, kamate na kredit, porez na promet nekretnina i na kraju gotovo uvijek i proviziju od tri, pet pa i više posto. Na stan od 300 tisuća eura to je 10 ili 15 tisuća eura, što nije mala stavka, to je ozbiljni udar na kućni budžet'', rekao je SDP-ov zastupnik Boris Piližota u Hrvatskom saboru.

Predloženi zakon o posredovanju u prometu nekretnina uređuje kako se naplaćuje, ali ne i koliko se provizija naplaćuje, istaknuo je SDP-ovac.

''Zašto Hrvatska ne bi primijenila modele iz drugih europskih država. U Austriji postoji plafon od 3 posto plus PDV, u Njemačkoj se provizija uvijek dijeli između kupca i prodavatelja, a kod nas će sve ostati na dogovoru'', kazao je.

Oporba ističe i da prijedlog zakona zaustavlja brojne nepoštene prakse koje su do sada bile prisutne, kao što su oglašavanje stana bez znanja vlasnika, više oglasa za isti stan s različitim cijenama i zahtijevanje od potencijalnih kupaca da potpišu dokumente samo radi razgledavanja nekretnine.

Prijedlog zakona podržava i HSLS, a zastupnik Darko Klasić osobito pozitivnom novinom smatra odredbu koja propisuje tko plaća proviziju, odnosno onaj tko je sklopio ugovor o posredovanju. No, problematična mu je ulogu Hrvatske gospodarske komore koja "dobiva znatne javne ovlasti, uključujući vođenje registra i imenika agenata".

"Iako centralizacija podataka može povećati transparentnost, ona također predstavlja rizik od prevelike moći jedne institucije bez tržišne konkurencije. To zahtijeva dodatni oprez'', kazao je Klasić.

Zastupnik IDS-a Anteo Milos složio se da je potrebno uvesti reda na tržište nekretnina koje je godinama bilo obilježeno nejasnim pravilima i sivim zonama. No, potrebno je razmotriti i druge prijedloge, primjerice da se kupoprodajna transakcija odvija isključivo kroz licencirane posrednike, uz jasnu evidenciju i kontrolu novčanih tokova.

''Isto tako, nužno je uspostaviti jedinstvenu javnu bazu podataka o nekretninama, s jasno vidljivim oglašenim cijenama i konačno postignutim cijenama. Takvi primjeri postoje, kod nas bi takvu bazu mogla voditi Hrvatska gospodarska komora gdje se nalaze već registrirani posrednici'', rekao je.

Petrov: Treba jačati provedbu, ne samo normu

Iskustva drugih država su pokazala da treba jačati provedbu, a ne samo normu, poručio je zastupnik Mosta Božo Petrov.

''Ako postoji zabrana oglašavanja bez ugovora s vlasnikom, onda mora postojati operativni mehanizam, obveza da posrednik na zahtjev nadzornog tijela odmah dokaže osnovu oglasa, kao i obveza brzog uklanjanja oglasa kada za njega nema ugovorne osnove'', napomenuo je.

Zastupnik Damir Barbir (Centar) naglasio je da zakon ne rješava ključni problem, a to je cjenovna nedostupnost nekretnina sve većem broju građana.

''Zakon uređuje posrednike, ali ne uređuje tržište koje ide na štetu malog čovjeka jer je njemu potrebna dostupnost nekretnina. Ne uređuju se odnosi između investitora, države i građana. Ako želimo urediti tržište nekretnina, prvo moramo imati politiku stanovanja, strategiju javne gradnje te regulirati kratkoročni najam'', poručio je.

Stipan Šašlin iz kluba HDZ-a očekuje skori pad cijena nekretnina. ''Nakon onog velikog vala naglih poskupljenja, sada se to tržište stabilizira. U posljednjih godinu do dvije godine porast cijena bio je desetak posto. No, agenti s kojima sam imao prilike razgovarati predviđaju da će se u idućem razdoblju rast cijena stabilizirati i pratiti inflatorni rast od 3 do 4 posto na godišnjoj razini, što je svakako prihvatljivo'', rekao je.

Marin Živković (Možemo) upozorio je da u Hrvatskoj ne postoje institucije koje bi se bavile suzbijanjem diskriminacije i nepravilnosti na tržištu najma, što ga čini vrlo nesigurnim oblikom stanovanja. ''Naravno da mladi preferiraju biti vlasnici nekretnina jer samo kad si vlasnik, to je jedini sigurni stambeni status u Hrvatskoj, ne postoji ni jedan drugi'', kazao je Živković.