Regija između Baltika, Jadrana i Crnog mora postaje strateški centar Europske unije, rekao je u srijedu predsjednik Sabora Gordan Jandroković na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora, formata koji je premijer Andrej Plenković prozvao „svojevrsnom kralježnicom srednje Europe”. 

Inicijativa triju mora pokrenuta je 2015. kao hrvatsko-poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještene između triju mora i strateške partnere - Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan. U utorak i srijedu u Zagrebu se okupio dio dužnosnika parlamenata tih država. 

Jandroković, domaćin susreta, u srijedu je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu naglasio važnost parlamenata za taj format jer oni donose zakone i proračune te osiguravaju politički kontinuitet.

Predsjednik Sabora poručio je da se udruživanje u Inicijativu, usredotočenu na stratešku infrastrukturu – promet, energetiku i digitalnu tranziciju, u posljednjih deset godina „pokazalo pametnom odlukom”.

„Danas naša zajednička regija”, smještena između Baltika, Jadrana i Crnog mora, „postaje strateški centar Europske unije”, naglasio je predsjednik Sabora, dodajući da ona ostaje dio europskog saveza koji najbrže ekonomski raste. 

Inicijativa se danas, u vrijeme geopolitičkih turbulencija, pokazuje „ne kao apstraktni okvir, već kao praktični odgovor” na svjetska previranja, pružajući „vrlo konkretan strateški instrument” za suradnju u izgradnji povezanosti. 

Hrvatska se pritom pozicionirala kao iznimno praktična ulazna točka za srednju i srednjoistočnu Europu, nastavio je Jandroković, navodeći njezinu infrastrukturu poput LNG terminala na Krku, proširene Luke Rijeka te odličnu mrežu autocesta. 

Predsjednik Sabora najavio je da slijede značajne investicije u željezničku mrežu, „što će još više zbližiti” Hrvatsku s članicama Inicijative. 

Plenković je u NSK-u rekao da se strateška karta Europe danas mijenja te da se njezin ekonomski centar gravitacije „seli sa zapada na istok”. 

U sjeni ruske agresije na Ukrajinu, prostor između Baltika, Jadrana i Crnog mora postaje okosnica otpornosti te više ne predstavlja europsku periferiju, naglasio je premijer. 

U ranijem razgovoru za emisiju 'A sada vlada' Plenković je kazao da je cilj da Inicijativa triju mora postane „svojevrsna kralježnica srednje Europe”. 

„Što je počelo kao odgovor na infrastrukturni jaz na osovini sjever-jug evoluiralo je u platformu koja sad igra ključnu ulogu u europskoj povezanosti, sigurnosti i konkurentnosti”, rekao je u NSK-u. 

Ta povezanost danas više nije samo tehničko pitanje, nego i garancija sigurnosti, strateške autonomije i otpornosti, naglasio je premijer. Dodao je kako je geopolitička situacija dokazala važnost energetske diversifikacije kojoj Hrvatska „odlučno pripomaže”.

Plenković je u srijedu potvrdio da će na nadolazećem sastanku na vrhu Inicijative krajem travnja u Dubrovniku sudjelovati najviša politička razina iz svih država. 

Premijer je ranije najavio da stiže i „visoka razina američke administracije”, odnosno netko od članova kabineta predsjednika Donalda Trumpa, iako za to „još nema konačne potvrde”. 

Trump je sudjelovao na samitu Inicijative 2017. u Varšavi, a 2018. u Bukureštu i 2019. u Ljubljani bio je njegov ministar energetike Rick Perry. Na parlamentarnom samitu u Zagrebu sudjeluje niz inozemnih veleposlanika, no ne i američka veleposlanica, iako je stiglo nekoliko dužnosnika veleposlanstva SAD-a. 

Predsjednik turskog parlamenta na 3SI: Svjedoci smo raspada međunarodnog poretka

Svjetski sukobi u proteklih nekoliko godina predstavljaju raspad međunarodnog poretka utemeljenog nakon Drugog svjetskog rata, poručio je predsjednik turskog parlamenta Numan Kurtulmus na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora (3SI) u srijedu u Zagrebu.

"Sada je kristalno jasno da humanitarna katastrofa u Sudanu, četverogodišnji rat u Ukrajini, genocid u Gazi i rat koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države nametnuli Iranu ne predstavljaju samo krizu, već duboki raspad međunarodnog poretka uspostavljenog nakon 1945.", kazao je Kurtulmus u svom uvodnom izlaganju na samitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Naglasio je pritom da ruski rat u Ukrajini predstavlja glavnu prijetnju crnomorskoj regiji, a da Turska od početka rata izražava svoju potporu suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući Krim.

Također, pozvao je na osudu "zločina počinjenih nad palestinskim narodom", promicanje uspostave neovisne države Palestine te prekid američko-izraelskog rata protiv Irana, za koji je kazao da nanosi golemu štetu civilnom stanovništvu i infrastrukturi u Iranu i zemljama Perzijskog zaljeva te ometa pomorski promet u Hormuškom tjesnacu.

Međunarodni sustav prolazi kroz duboku transformaciju te nastaje multicentrični svijet, smatra Kurtulmus.

"Međunarodni poredak temeljen na pravilima je pretrpio duboku eroziju u smislu legitimiteta i funkcije. Institucije formalno opstaju, ali s minimalnim utjecajem. Pravila postoje, ali se ne mogu provesti protiv moćnih", upozorio je predsjednik Velike narodne skupštine Turske.

Stoga je sudionicima parlamentarnog samita poručio da je za obranu "naših vrijednosti i načela" potrebna učinkovitija suradnja usmjerena na rezultate "među našim narodima".

Dodao je da je sastanak posebno značajan za Tursku koja u njemu prvi put sudjeluje kao strateški partner i za koju je povezanost ključan prioritet te je kao zemlja s najdužom obalom na Crnom moru predana produbljivanju svojih veza s Inicijativom.

"Turska sa svojim geostrateškim položajem i opsežnom modernom infrastrukturom nudi goleme prilike za povezivanje različitih dijelova svijeta", istaknuo je Kurtulmus.

Proširenje Inicijative

Povjerenica Europske komisije za Sredozemlje Dubravka Šuica, koja je govorila prije Kurtulmusa, pohvalila je Inicijativu, rekavši da ona nikada nije bila relevantnija i da želi da se dodatno poveže sa širim Mediteranom, Afrikom, zemljama Perzijskoga zaljeva, Indijom i cijelim svijetom.

"Države članice već rade na tome", rekla je Šuica, navevši kao primjer Italiju za koju je kazala da sklapa partnerstva s afričkim zemljama u području infrastrukture, a naročito energetske.

Također, spomenula je i europski Pakt za Mediteran, koji je nazvala ambicioznom strategijom za jačanje partnerstva sa sjevernom Afrikom.

Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu, rekla je Šuica u veljači.

Pakt za Mediteran otvoren je i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, supsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku. 

"Želimo svoj zakonodavni okvir uskladiti s jugom, odnosno da naše kompanije mogu tamo poslovati, integrirati se u naše opskrbne lance i ulagati posebno u mlade ljude", kazala je povjerenica Komisije u srijedu, dodajući da poticanjem gospodarskog rasta tih zemalja EU rješava i korijenske razloge migracija.

Inicijativa triju mora započela je 2015. kao hrvatsko-poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještene između triju mora i strateške partnere - Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan. U utorak i srijedu u Zagrebu se okupio dio dužnosnika parlamenata tih država.