Vladajući su ponovno u utorak s dnevnog reda Odbora za pravosuđe skinuli točku oko izbora čelnika Vrhovnog suda, a nisu podržali ni osnivanje Istražnog povjerenstva za femicid, no podržali su u preformuliranom obliku inicijativu Nikole Grmoje o tematskoj sjednici nakon napada na policajku.

"Prijedlog je da se treća točka, izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda, skine s predloženog dnevnog reda s obzirom na to da se nisu stekli uvjeti za istu", poručio je potpredsjednik Odbora Nikola Mažar (HDZ).

Glasovima sedam zastupnika vladajuće većine točka je ponovno maknuta s dnevnog reda pa tako Odbor ni ovog puta nije uputio mišljenje predsjedniku Republike o tri saslušana kandidata za čelnu osobnu Vrhovnog suda, kojeg već godinu dana vodi vršiteljica dužnosti Gordana Jalšovečki.

"Bjelodano se daje do znanja da vladajući ne žele izabrati čelnika jedne od triju Ustavom propisane grane vlasti. A to ne žele jer žele vezati to imenovanje s odabirom tri ustavna suca, inzistiraju da imaju većinu u Ustavnom sudu, mada niti jedan zakon nigdje ne spaja ta dva procesa, niti postoji odredba koja bi omogućavala da se snage u Saboru preslikavaju na Ustavni sud", kazala je Urša Raukar (Možemo!), a Mažar uzvratio da blokadu imenovanja provodi upravo oporba.

Bez osnivanja Istražnog povjerenstva za femicid

Vladajući članovi Odbora su podržali mišljenje Vlade u kojem Sabor pozivaju da ne prihvati prijedlog Kluba Možemo! o osnivanju Istražnog povjerenstva za femicid.

"Ne govorimo ovdje o izoliranim incidentima, zanima nas koje propuste smo napravili i što možemo promijeniti", kazala je Rada Borić (Možemo!) upozorivši da je samo prošle godine ubijeno 19 žena.

"To je najveći broj ubijenih žena otkad je HDZ preuzeo vlast 2016. U tom razdoblju ubijeno je 128 žena, od kojih velika većina od strane bliskih osoba. Govorimo o obrascima koji zahtijevaju ozbiljno institucionalno preispitivanje. Posebno zabrinjava činjenica da su u mnogim slučajevima počinitelji već bili poznati sustavu koji nije spriječio eskalaciju nasilja", poručila je.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Ivan Crnčec ponovio je stav Vlade da se Povjerenstvo, onako kako ga predlaže Možemo!, ne može osnovati u odnosu na pitanja za koja je pokrenut sudski postupak te da sam prijedlog izlazi izvan područja primjene Zakona o istražnim povjerenstvima, koji je ograničen na rad državnih tijela, javnih službi i pravnih osoba javnog prava.

"Trenutno imamo 11 potvrđenih optužnica i pet presuda, dvije su još uvijek nepravomoćne, tri su pravomoćne, s tim da su dvije osuđujuće, a jedna utvrđujuća prema neubrojivom počinitelju. Smatramo da bi, budući da su u velikom broju sudski postupci još uvijek u tijeku, takvo Povjerenstvo zadiralo u rad neovisnih pravosudnih tijela", naveo je Crnčec.

Borić je pojasnila da Povjerenstvo ne bi pozivalo suce koji vode konkretne predmete, ne bi se ispitivalo državne odvjetnike o konkretnim slučajevima i ne bi se ulazilo u meritum ni jednog kaznenog postupka koji je u tijeku. Zvalo bi se u Sabor, dodala je, čelnike ministarstava, predstavnike pravosuđa, Zavoda za socijalni rad, zdravstvenog sustava.

Iz Vlade smatraju da takvo Povjerenstvo nije ni potrebno s obzirom na to da problematiku nasilja nad ženama već kontinuirano prate dva međuresorna tijela, a podsjećaju i na sve što je u protekla tri mandata poduzeto, a kao ključno navode izmjene Kaznenog zakona, uvođenje femicida kao kaznenog djela teškog ubojstva žene i pooštravanje kazni.

"Nažalost, prilikom izmjene zakonodavstva opozicija nije glasala za uvođenje femicida, pooštravanje politika za ova kaznena djela", poručili su vladajući.

Predsjednik Odbora Nikola Grmoja vidi ovaj prijedlog Možemo! kao "čisto ideološku priču". "Da to nije tako, oglasili biste se o brutalnom napadu migranta na policajku i sramotnu presudu, ali niste bili baš glasni", poručio je, no to je Borić demantirala.

Vrlo dobro znate da je promjena u Kaznenom zakonu vezana uz femicid, koji smo mi i prije toga pozdravljali, trebala biti izglasana u paketu tzv. 'lex AP-a', a koji je potpuno neprihvatljiv za demokratske institucije, podsjetili su iz Možemo!.

Grmoja traži tematsku sjednicu o kazni Marokancu - vladajući podržali u preformuliranom obliku, oporba ne 

Vladajući su, s druge strane, podržali inicijativu Grmoje, ali u preformuliranom obliku, o sazivanju tematske sjednice koju traži povodom presude Općinskog kaznenog suda i određivanja uvjetne kazne Marokancu koji je napao hrvatsku policajku.

"Riječ je o osobi koja boravi u Hrvatskoj od 2013., ima stalni boravak, ali bez važećih dokumenata, a za njim je bila raspisana i međunarodna tjeralica. Ono što nas posebno treba zabrinuti jest priopćenje Sindikata policije iz kojeg su istaknuli da takva presuda šalje lošu poruku policijskim službenicima i koji su poručili da se napad na njih mora tretirati kao napad na državu", rekao je Grmoja.

Prema njegovu prijedlogu, na sjednicu bi se pozvalo ministra pravosuđa, glavnog ravnatelja policije ili predstavnike MUP-a, predstavnike Sindikata policije Hrvatske, pučku pravobraniteljicu, glavnog državnog odvjetnika ili nekog iz DORH-a te predstavnike sudbene vlasti.

Lijeva oporba Grmojin prijedlog nije podržala.

Orešković smatra da se Most "ideološki iživljava" nad jednim slučajem, ističući da bi bio presedan da Odbor za pravosuđe saslušava predstavnike izvršne vlasti kako bi poslali poruku da se ne slažu s prvostupanjskom presudom, a što ocjenjuje institucionalnim i neprimjerenim pritiskom na pravosuđe.

"Nije vama problem uvjetna kazna, vama je ovdje problem što je osuđenik i osoba koja je počinila kazneno djelo migrant", dodala je.

Prema zaključku vladajućih, koji su sami izglasali, sjednica će se sazvati u roku od 30 dana, ali bez ulaženja u ovaj konkretan predmet dok ne postane pravomoćan već kako bi se pokrenula rasprava o sudskoj praksi koja se odnosi na kazneno djelo iz članka 314. Kaznenog zakona.