Eurosuper od utorka poskupljuje za 12 centi po litri, a eurodizel za 18 centi, no to je za 20 odnosno 30 centi manje nego što bi ta goriva poskupjela da Vlada u ponedjeljak nije izišla s novim, desetim paketom mjera za zaštitu cijena naftnih derivata i električne energije. Tako se krizni menadžment Vlade, koji je krenuo još 2020. godine s COVID krizom, a nastavio se 2022. s ratom u Ukrajini, produžuje. Mjere koje su u ponedjeljak donesene teške su 450 milijuna eura i zajedno s tim novcima Vlada je ukupno od 2020. do danas na mjere zaštite cijena utrošila devet milijardi eura.

Ministri "vježbaju" rezanje

Mjere su veoma slične onima koje su donošene u prijašnjim krizama, a i struktura im je slična. Naime, nema promjene fiskalne politike ni smanjivanja PDV-a, nego se intervenira kroz smanjenje trošarina i premije distributera goriva, a radikalniji fiskalni zahvati očito bi se mogli očekivati tek ako se rat na Bliskom istoku nastavi kroz duže vrijeme.

- Situacija na Bliskom istoku je vrlo ozbiljna, cijena barela nafte brent sa 71 dolara prije tri tjedna skočila je sada na 114 dolara, a u nekim trenucima je već dosezala i 118 eura. To je agresivan i silovit rast cijene nafte, a Vlada u takvim okolnostima želi očuvati sigurnost opskrbe i priuštivost cijena, zadržati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i što više ublažiti pritisak na rast cijena, i to ne samo energenata - rekao je na izvanrednoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. I on i njegovi ministri ističu kako nema opasnosti od nestašica goriva u Hrvatskoj, a isto je i s plinom, koji nije obuhvaćen novim mjerama jer zaštite njegove cijene još su na snazi iz starih intervencija, dakle do kraja rujna ove godine.

No, ova situacija bit će vrlo izazovna za državni proračun - ministri su već dobili upute da procijene gdje u svojim resorima mogu rezati troškove, te se, ako se sukob na Bliskom istoku nastavi, uskoro mogu očekivati promjene u proračunu, odnosno njegov rebalans. Naime, 450 milijuna eura novih državnih intervencija, koje vjerojatno nisu posljednji paket mjera, treba negdje u budžetu supstituirati kroz kresanje na drugim stavkama.

Ministar financija Tomislav Ćorić nazvao je te upute o štednji "vježbom", rekavši kako kolege ministri "vježbaju" gdje bi mogli naći prostor za uštede, ali je i dodao kako će se više znati kada se vidi razvoj zbivanja u Hormuškom tjesnacu.

Godina šoka

- Ove godine sigurno ćemo morati biti vrlo racionalni. Ovo je godina šoka, a svi se nadamo da će sukob završiti brzo - rekao je Ćorić, no nije želio reći hoće li se dirati prava zaposlenih u javnoj i državnoj službi ili umirovljenika odnosno bilo koje druge kategorije korisnika proračuna.

Naime, u najnovijim procjenama HNB-a, čiji je viceguverner Ćorić do jučer bio, inflacija bi u Hrvatskoj mogla rasti na 4,6 posto u ovoj godini, pod uvjetom da bliskoistočni sukob završi brže, pa čak do 7 posto, uz stagnaciju ili pad stope BDP-a. No Ćorić ističe da je Hrvatska ispred drugih u Europskoj uniji po stopi rasta.

- Pazit ćemo na stabilnost javnih financija i ciljeve da se ne prijeđe tri posto deficita - rekao je Ćorić nakon sjednice Vlade, uz zaključak da će se sve zemlje suočiti s istim trendovima i da bi za sve ekonomije država članica EU-a inflacija od 4,6 posto mogla biti apsorbirana bez većih problema. Nije ulazio u najcrnji scenarij ako bi inflacija dosegnula vrtoglavih 7 posto.

- Osobno, ne očekujem pad stope BDP-a ispod projiciranih 2,7 posto u ovoj godini. Mi ćemo učiniti sve da ostane u gabaritima tih projekcija - rekao je. No, priznao je da će rebalansiranje proračuna morati biti "oprezan manevar".

- Vjerujem da se ničija prava neće morati dirati - rekao je.

Energenata će biti

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar garantira da nestašica energenata neće biti te podsjeća da je kapacitet LNG terminala 6,6 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a Hrvatska zadovoljava svoje potrebe već s 2,2 milijardi kubika. Kaže da skladište Okoli danas ima popunjenost od 17 posto rezervi, ali to je normalan postotak s obzirom na to da je kraj sezone grijanja, i bit će popunjeno u najskorije vrijeme, cijene se na globalnom tržištu obično formiraju u lipnju, pa će se dotad vidjeti razvoj situacije na Bliskom istoku.

Na upit hoće li opet država, odnosno HEP, a time i građani kao porezni obveznici, morati platiti zalihe plina za proizvodnju struje i grijanje ako privatne tvrtke ne budu iskazale interes, kao što je bilo 2022. godine, Šušnjar odgovara da u tome nema ništa čudno.

- Hrvatska je još i u prednosti što ima takva podzemna skladišta jer one zemlje koje imaju LNG terminale obično ih uopće nemaju. Dakle, nema straha za količine plina, kao ni drugih energenata, tvrdi Šušnjar.

Što se goriva tiče, velika prednost Hrvatske je i obnovljena Rafinerija Rijeka, koja proizvodi 30 posto više dizela i ima vrlo malo ostataka, rekao je.

Vlada je donijela i srednjoročne mjere kojima se potiče kućanstva i poduzetnike da ulažu u obnovljive izvore, a ministrica zaštite okoliša Marija Vučković najavljuje da će natječaji za poticaje biti raspisani vrlo brzo. Jednako tako, ribari i poljoprivrednici dobivat će izravne poticaje po brodu, odnosno po hektaru, stoga nema straha da se proljetna sjetva neće obaviti u rokovima.

- Na sve apeliramo da gorivo ne kupuju iracionalno, jer će ga biti za sve - rekao je ministar Ante Šušnjar.

Nove cijene

Kad je riječ o novim mjerama, od 24. ožujka pa u sljedeća dva tjedna eurodizel će sa sadašnjih 1,55 eura poskupjeti na 1,73 eura po litri, a bez Vladinih mjera cijena bi mu bila 1,86 eura. Eurosuper će stajati najviše 1,62 eura (sada 1,50), a bez Vladinih mjera bio bi 1,71 euro.

Što se tiče plavog dizela, osim ulaska u premije distributera, Vlada nije imala na raspolaganju drugih mehanizama, pa će njemu cijena porasti s 0,89 na 1,19 eura, a Plenković kaže da bi bez mjera Vlade bio 1,23 eura. No, Vlada je za poljoprivrednike namijenila 20 milijuna eura, a za ribare osam milijuna eura dodatne pomoći.

Plin u spremnicima sa 1,70 ide na 1,99 eura (bez Vladinih mjera 2,07 eura), a plin u bocama s 2,40 poskupljuje na 2,57 eura (bez Vladinih mjera bio bi 2,77 eura).

Ustvrdivši kako Vlada ne može potpuno zaustaviti cijene jer tada distributeri ne bi mogli opskrbiti tržište, pa bi na crpke u Hrvatskoj kao i dosad dolazili ljudi iz susjednih zemalja, Plenković je rekao da će regulirane cijene biti samo na crpkama izvan autocesta, a na autocestama tržišne. Dakle, zaštićeni su točno određeni dizeli i benzini, i to na gradskim crpkama, a na autocestama ograničenja uopće nema, pa o tome valja voditi računa. Time se, kako kažu u Vladi, ukida "benzinski turizam", odnosno dolazak stanovnika BiH ili Slovenije i drugih susjednih zemalja po jeftinije gorivo u Hrvatsku.

Ovaj paket zaštite cijena goriva zasad će državu stajati 100 milijuna eura.

Cijene električne energije i plina bez promjene ostaju do 30. rujna ove godine. Premijer Plenković je podsjetio da je izlazak iz subvencija planiran za 1. travnja, ali je Vlada odlučila nastaviti subvencije još šest mjeseci, do 30. rujna, i to i za građane i poduzetnike. Tako će poduzeća koja u pola godine potroše do 250.000 kilovatsati električne energije imati pravo na povoljniju cijenu struje, a neće se mijenjati ni cijena plina.

Potpora za javni prijevoz

Nastavljaju se i mjere za ugrožene kupce energenata, za što je predviđeno 55 milijuna eura, i to kroz vaučer od 70 eura mjesečno po kućanstvu za troškove električne, plinske ili toplinske energije. Riječ je o više od 125.000 osoba sa statusom ugroženog kupce energenata. To znači da mjeru mogu koristiti korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici inkluzivnog dodatka prve, druge ili treće razine potpore kojima nije osigurana usluga smješta ili organizirano stanovanje, korisnici nacionalne naknade za starije osobe te korisnici novčane naknade za nezaposlene branitelje i civilne stradalnike Domovinskog rata. Financijska vrijednost te mjere je 53 milijuna eura.

Vlada je pripremila i mjere za potporu održivosti domaćega javnog prijevoza u iznosu od osam milijuna eura. To je mjera potpore javnom prijevozu putnika od 0,16 eura po litri dizela. Cilj je očuvati dostupnost javnog prijevoza i spriječiti rast cijene karata, a očekivani učinak za prijevoznike je niži trošak goriva i lakše pokrivanje eventualnih gubitaka zbog rasta cijene goriva.

Nastavljaju se i potpore studentima, s nepromijenjenom cijenom prehrane u domovima od 0,86 eura za obrok.

Unutar desetoga Vladinog paketa su i natječaji usmjereni na obnovljive izvore energije u kućanstvima. Korisnici će biti fizičke osobe i kućanstva, a visina potpore je 50 posto investicije ili do 70 posto investicije za kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva. Riječ je, primjerice, o sufinanciranju dizalica topline, fotonaponskih elektrana, baterija i drugog.

Vlada kroz najnoviji paket mjera potiče i izgradnju geotermalnih sustava i priključenje na postojeće toplinske mreže, što se odnosi na industriju i proizvodnju.

Premijer Plenković naglasio je da se nastavlja i ograničenje cijene za sto proizvoda u trgovinama. Najavio je da će Vlada pratiti situaciju i prema potrebi reagirati, kako bi zajamčila manji cjenovni šok na građane i gospodarstvo.