Vlada će u ponedjeljak izaći s novim mjerama za ublažavanje porasta cijena energenata uzrokovanog eskalacijom rata na Bliskom istoku između Amerike i Izraela s jedne i Irana s druge strane. Najavio je to jučer premijer Andrej Plenković.

- Bili smo među prvima koji smo odmah išli smanjivati cjenovni udar, i za eurosuper i za eurodizel i za plavi dizel i za ukapljeni naftni plin za spremnike i boce. S obzirom na to je barel nafte jučer bio oko 116, 117 dolara, što je za otprilike 45 dolara više nego na početku ratnih zbivanja, mi ćemo sa sličnim mjerama izaći u ponedjeljak tako da spriječimo veliki skok cijena koji bi se inače nedvojbeno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu. Većina će zemalja ići u tom smjeru. Moramo voditi računa da će ovo biti još jedna energetska kriza, po meni i ozbiljnija i zahtjevnija nego što je bila na početku ruske agresije na Ukrajinu. I bavit ćemo se s ovom temom uvijek u cilju zaštite hrvatskih građana, gospodarstva i institucija kao što smo činili i dosad. Odmah po povratku u Zagreb ću održati jedan sastanak na tu temu, a Vlada će donositi odluke idućeg tjedna - rekao je Plenković jučer u Bruxellesu nakon završetka sastanka Europskog vijeća kojeg čine šefovi država i vlada članica EU-a.

DAVOR KOVACEVIC

Dodatni alati

Dodao je da je "novi moment da su ovih dana pogođena energetska postrojenja i u Iranu i u zemljama Zaljeva što ne utječe samo na transport nafte kroz Hormuški tjesnac nego se u pitanje dovodi i dinamika proizvodnje".

- Ako dođe do toga, onda će posljedice ove naftne krize trajati i dulje vrijeme. Europska komisija je kroz formu pisma predsjednice dala okvir koji je podržalo Europsko vijeće. Dali smo zadatak Europskoj komisiji da pripremi dodatne mjere i alate koji bi pomogli horizontalno državama članicama u pogledu nastojanja da se smanje energetski pritisci u smislu cijena naftnih derivata pa onda i cijene plina, a posljedično tome i cijena struje. Na tom tragu su aktivnosti koje je i hrvatska Vlada poduzela - rekao je Plenković.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je "privremene i ciljane mjere za smanjenje cijena električne energije, koje rastu zbog rata na Bliskom istoku". Riječ je o mjerama za sve četiri komponente koje određuju cijenu električne energije - samu proizvodnju, naknadu za prijenosne mreže, poreze i pristojbe, te trgovinu emisijama.

- Te mjere uključuju državne potpore proizvođačima električne energije, te prijedlog zakona za poboljšanje produktivnosti mrežne infrastrukture. Što se tiče poreza i pristojbi, situacija se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, u nekima su porezi na električnu energiju veći nego na plin, što je neodrživo. Predložit ćemo smanjenje poreznih stopa na električnu energiju kako bismo osigurali da su porezi na struju manji od poreza na fosilna goriva - rekla je von der Leyen.

Dodala je i da će Europska komisija predložiti i promjene Sustava trgovine emisijama (ETS), koji je uvelike pridonio smanjenju potrošnje plina i potaknuo investicije u obnovljive izvore energije, ali ga treba modernizirati i učiniti fleksibilniji. Europa potiče zamjenu fosilnih goriva lokalnom proizvodnjom energije s niskim udjelom ugljika kako bi se okončala izloženost bloka nestabilnim cijenama nafte i plina.

Nuklearna energija

Plenković je rekao kako Hrvatska želi da se vidi kako se više i bolje može ulagati u nuklearnu energiju "koja u konačnici najmanje ima ugljičnog otiska, a najsigurnija je i doprinosi najviše za energetski miks kada je riječ o proizvodnji struje".

- Na taj način je smišljeni i ETS sustav. Naš apel je da se jedan dio tih jedinica produlji u smislu trajanja. To je cijeli smisao. Komisija ima razumijevanja za to i puno je zemalja na tome dalo svoje artikulirane stavove. Nije Hrvatska u nekoj ugroženoj situaciji. Naprotiv. Dapače, mi smo četvrta zemlja EU-a po udjelu obnovljivih izvora energije. Naša zelena tranzicija je solidna - rekao je Plenković.

Govoreći o odnosima s Mađarskom Plenković je naglasio da "europske institucije sigurno ne financiraju nikakvu oporbu u bilo kojoj zemlji pa tako ni u Mađarskoj". Cijeli koncept kampanje kako je Fidesz vodi u ovom trenutku je da oni štite Mađarsku od "nekakvoga zločestog europskog vodstva u Bruxellesu".

- Na Europskom vijeću sam temeljito objasnio i Orbanu i kolegi Ficu da je Hrvatska i susjed i prijatelj i partner i Mađarske i Slovačke. I da Janaf ne predstavlja za njih samo alternativni pravac, nego da ako nema Družbe, onda može biti i primarni pravac, koji je i pouzdan i siguran i funkcionalan i može dopremiti naftu za rafinerije koje su obje MOL-ove - rekao je Plenković.