09.07.2025., Zagreb - Sabor je 6. sjednicu nastavio raspravom o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uredjuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
PIXSELL
20.3.2026., 14:13
MNOGI NE ZNAJU PRAVA

Većina zastupnika složna da izmjene Zakona o zaštiti potrošača donose poboljšanja

Većina zastupnika u petak je podržala izmjene Zakona o zaštiti potrošača, ocijenivši da donose poboljšanja, ali i upozorili da mnogobrojni potrošači ne poznaju svoja prava niti znaju kako ih ostvariti, kao i da njihova prava ne smiju ostati samo 'na papiru'. 

"Ovo nije samo rasprava o zakonu nego pitanju svakodnevnog života građana", kazao je Boris Piližota (Klub SDP). 

Izmjene Zakona će zastupnici SDP-a podržati jer drže da donose poboljšanja kao dio europskog okvira koji ide u smjeru veće zaštite potrošača, no Piližota upozorava kako samo donošenje zakona nije dovoljno "Bez provedbe, nadzora i jasnog sustava zaštite, ovaj Zakon će ostati još jedan u nizu koji dobro izgleda na papiru, ali slabo funkcionira na terenu", kazao je.

Poručio je i da naši građani formalno imaju europska prava, ali u praksi često nemaju europsku zaštitu.  

Navevši i da u Hrvatskoj ne postoji jedno centralno mjesto kojem se potrošač može obratiti, upozorio je da su njegova prava u Hrvatskoj među najslabijim u EU. "Više od polovice građana ne znaju svoja prava te ih samo 17 posto razumije na visokoj razini." 

Građani se suočavaju s lažnim sniženjima, manipulacijama cijenama, sve manjim, a sve skupljim proizvodima, ustvrdio je.

Marijana Petir (Klub HDZ-a) naglasila je kako upravo ovaj Zakon jača prava potrošača i nudi stvarnu zaštitu. "Uvodi se red u cijene, jača se zaštita od zavaravanja, sprječava umjetno podizanje cijena prije samih akcija, 'greenwashing' (prikazivanje proizvoda ekološkijima nego što jesu) i nepoštene prakse više neće prolaziti bez posljedica, uvodi se pravo na popravak. Zakon štiti i potrošače i poštene poduzetnike", navela je.

I Petir napominje da veća zaštita potrošača mora biti ostvariva u praksi te u tom smislu naglašava i važnost uloge Državnog inspektorata, kao i nužnost zapošljavanja dodatnih tržišnih inspektora kako bi se osigurao učinkovit nadzor nad provedbom Zakona, a posebice zbog uvođenja novih obaveza za trgovce. 

Navela je i kako podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da potrošači sve više vode računa o cijeni, ali i kvaliteti te porijeklu proizvoda, ali i da praksa pokazuje kako mnogobrojni potrošači i dalje ne poznaju svoja prava niti znaju kako ih ostvariti. 

Povećati razdoblje obaveznog isticanja cijena 

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) pozdravio je što se predloženim izmjenama Zakona osigurava transparentnost cijena tijekom akcija uz isticanje one najniže cijene u razdoblju 30 dana prije početka sniženja, no založio se da se to razdoblje obaveznog isticanja obje cijene poveća na minimalno 90 dana prije akcijske prodaje. 

Nezavisni Nino Raspudić izrazio je skepsu da će naše potrošačke probleme riješiti "neki ljudi u Bruxellesu koji su se borili da se istisne zrak iz vrećica čipsa". Naveo je kako se tri velike skupine trgovaca – osiguravajuća društva, banke i telekomi – učestalo pojavljuju kao stranke parničkih postupaka, što dovodi u pitanje zakonitost ili poslovnu korektnost njihova poslovanja. 

"Silna energija troši se na to gdje će biti natpis robe s greškom ili istaknuti rok, uvjeti i jamstva, no poanta je da kada vam netko proda pokvarenu ili oštećenu robu potrošač svoja prava mora moći realizirati brzo i učinkovito i da trgovci znaju da ih ne mogu sistematski ignorirati ili suzbijati u ostvarivanju njihovih prava", poručio je.

U Klubu Mosta poručili su da će još razmisliti o podršci ovim izmjenama, a njihov Marin Miletić također je upozorio na nezaštićenost potrošača u slučajevima nepoštene poslovne prakse banaka i telekoma. U Francuskoj svako poskupljenje daje korisniku trenutno pravo raskida ugovora, naveo je Miletić, koji smatra da ovaj zakon nije dobar ni za male i srednje poduzetnike.

"Veliki subjekti će preživjeti svaku novu obvezu, no za male i srednje poduzetnike ovaj Zakon nije usklađivanje već novi trošak, nova prijetnja kaznom, novi razlog da odustanu od širenja posla i ulaganja", rekao je. 

Gumb za jednostrani raskid ugovora

Predloženim izmjenama u hrvatsko zakonodavstvo uvode se tri europske direktive - o  financijskim uslugama sklopljenih na daljinu, zelenom osnaživanju potrošača te o pravu na popravak robe.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija je istaknuo da se njima uvodi niz pogodnosti za potrošače, među kojima je tzv. gumb za jednostrani raskid ugovora. To znači da će ugovor sklopljen na daljinu potrošači moći raskinuti jednostavno kako su ga i sklopili - klikom na online stranici trgovaca. Taj će gumb, kazao je, biti obvezan i za teleoperatere. 

Među ključnim novinama je omogućavanje potrošačima da od proizvođača zatraže popravak kupljene robe, kako bi se smanjilo njezino bacanje i gomilanje otpada. "Osobito je važna odredba kojom se zabranjuje odbijanje popravka robe isključivo iz razloga što su je prethodno popravljale druge osobe, primjerice neovlašteni serviseri ili sami potrošači"', naglasio je Rakocija.

Što se tiče centralnog mjesta za zaštitu potrošača, državni tajnik je kazao da on već postoji, a to je "Središnji portal za potrošače", omogućen je i besplatan info telefon, a tu su i udruge koje se bave zaštitom potrošača. 

Kada je riječ o financijskim uslugama, potrošač ima pravo tražiti detaljna i konkretna pojašnjenja svake stavke ugovora. Izmjenama zakona također se želi, ističe državni tajnik, spriječiti manipulacije prilikom akcijskih rasprodaja. Propisuje se i pravo potrošača da komunicira s fizičkom osobom, a ne samo putem automatiziranih alata, poput chat botova. 

Odgovarajući na pitanja zastupnika, Rakocija je naglasio da će se izmjenama Zakona zaustaviti i ''greenwashing'', zavaravajuće marketinške prakse u kojima se određene proizvode predstavlja kao zelene, a oni to nisu ili su u vrlo malom dijelu. "Ako imate malu bocu, a reciklabilan je samo čep, taj se proizvod više neće moći predstavljati kao 100 posto održiv'', kazao je. 

Zastupnici su raspravljali i o konačnom prijedlogu Zakona o provedbi EU Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, što je ključno za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. i ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C, a koji su u prvom čitanju jednoglasno podržali.