Zastupnici SDP-a u petak su upozorili da Hrvatska nije energetski neovisna jer se deset godina nije ulagalo u energetski sektor pa građani strepe od viših cijena energije zbog svakog sukoba u svijetu, a sve jer, ističu, HDZ i Plenkovićevi suradnici iz energetskog sektora izvlače novac.

U Hrvatskoj će vjerojatno doći do ponovnog administrativnog ograničenja cijena energenata. No, ne radi se samo o ograničavanju, odnosno, smanjenju cijena energije, nego o tome da se cijene najprije povećaju, a zatim se govori kako će nas netko zaštititi, kazala je Mirela Ahmetović na konferenciji za novinare u Saboru.

„Ne smijemo zaboraviti da se pri svakom govoru o cijenama električne energije koristi poznati HDZ-ov propagandni obrazac - kada građanima šalju račune, ispod napišu da im je niska cijena omogućena od strane Vlade, gotovo kao da ju je osobno omogućio Andrej Plenković. No pritom se prešućuje da, kada cijene porastu, građani plaćaju više upravo zbog odluka te iste vlasti”, istaknula je.

Ocijenila je da, kada se cijene administrativno snižavaju, to uvijek ide na štetu građana jer, bilo da se cijene snižavaju pa se gubici, primjerice, HEP-a, pokrivaju iz proračuna, ili da cijene ostanu visoke pa građani izravno plaćaju skuplju energiju – rezultat je isti. „Pitanje je samo iz kojeg džepa hrvatskih građana se uzima novac: lijevog ili desnog. Jer novac u državnom proračunu, kojim se pokrivaju gubici HEP-a, jest novac građana. I zato 15 tisuća ljudi nije primilo inkluzivne dodatke, jer za to nije bilo sredstava – sredstva su se koristila za sanaciju gubitaka. Primjerice, rebalansom proračuna sredstva su uzeta iz obrazovanja kako bi se osiguralo 500 milijuna eura za HEP”, napomenula je.

Umjesto da energetika bude oslonac u teškim vremenima, HDZ i Plenkovićevi suradnici pretvorili su energetski sektor u prostor za pogodovanje i izvlačenje novca i u energetskom sektoru krade se gdje god se stigne, no nitko za to ne odgovara, a posljedica svega toga jest da građani strepe kakve će biti cijene energije sutra. Dovoljno je, napominje, da se negdje u svijetu pojavi prijetnja sukobom i mi smo odmah u problemu zato što se deset godina nije ulagalo u energetski sektor kako bi se osigurala energetska neovisnost i sigurnost opskrbe.

Vlast štiti građane njihovim vlastitim novcem

„Unatoč isticanju makroekonomskih uspjeha poput kreditnog rejtinga, stvarnost za građane je drukčija - visoka inflacija, rast troškova života i pad kvalitete života, dok politička vlast istodobno stvara privid zaštite koju građani sami financiraju”, zaključuje Ahmetović.

Mihael Zmajlović naglasio je da se proteklih deset godina u energetskom sektoru nije se učinilo gotovo ništa, a trebalo se provesti potpunu transformaciju. Prva opomena bila je, naglašava, ekonomska kriza uzrokovana pandemijom, što je trebala biti jasna poruka da hrvatski energetski sustav treba izgraditi tako da bude dugoročno otporan i da ne ovisi o jednom izvoru ili jednoj državi koja isporučuje energiju.

Nismo učinili ništa kako bismo transformirali naš energetski sustav i iskoristili ono što imamo – prirodne resurse poput vjetra i sunca. Danas je tehnički i tehnološki potpuno moguće u potpunosti zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije. To više nije samo pitanje zelene politike, nego prije svega pitanje sigurnosti – ne samo energetske, nego i sigurnosti građana te nacionalne sigurnosti. Kada bi Hrvatska danas proizvodila svu energiju iz sunca, vjetra i vode, globalna energetska kriza, smatra, na nas bi utjecala vrlo ili minimalno.

Založio se za energetske zajednice u kojima se građani udružuju i koriste vlastite krovove za proizvodnju električne energije iz sunca, kazao je Zmajlović.

Lalovac: Visoke cijene zbog neulaganja u energetski sektor

Boris Lalovac ocijenio je da je neulaganje u energetski sektor, loše upravljanje i problemi u tom sektoru razlog zašto imamo najviše cijene u Hrvatskoj. Jasno je, kaže, da su se mnogi 'okrenuli' energetskom sektoru zato što je ondje novac koji dolazi iz Europe i svijeta, a gdje ima novca, tamo se često događa i najviše nepravilnosti.

„Energija je specifičan proizvod, to nije nešto bez čega građani mogu i kada dođete kući, morate uključiti struju, morate se grijati i svakodnevno koristiti energiju, i nemate alternativu. Zbog toga je utjecaj energije na inflaciju ogroman”, upozorio je.

U Europi smo, navodi, među prvima po korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), potrošili smo oko 6,5 milijardi eura i po mnogim ljestvicama smo pri vrhu i ako je to točno, onda ne bi trebalo biti razloga za brigu oko rasta cijena struje i hrane jer taj novac je i dodijeljen upravo kako bismo postali energetski i prehrambeno otporniji. Međutim, unatoč uloženih 6,5 milijardi eura, imamo među najvišim cijenama hrane i električne energije i ako smo obnovili zgrade i povećali energetsku učinkovitost, računi bi trebali biti niži, zaključio je Lalovac.

Vujčić: Energetska kriza utjecat će na rast inflacije i usporavanje rasta BDP-a

Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je u petak da će energetska kriza uzrokovana ratom na Bliskom istoku utjecati na višu stopu inflacije i usporavanje gospodarskog rasta i u Hrvatskoj, pa bi tako inflacija u ovoj godini, mjerena HICP-om, mogla iznositi oko 4,6 posto, a rast BDP-a 2,6 posto.

Prema prognozama objavljenima u prosincu, Hrvatska narodna banka (HNB) je predvidjela rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto u ovoj godini, a inflacije, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), za 3,4 posto.

Koliko je za središnje banke izazovna eskalirajuća naftna kriza, usred intenziviranja sukoba na Bliskom istoku, koja će očito za posljedicu imati rast inflacije i usporavanje gospodarskog rasta, glasilo je pitanje novinara na konferenciji za medije u HNB-u, održanoj u povodu imenovanja Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).

Vujčić je rekao da je jasno da je posljedica rata na Bliskom istoku rast cijena nafte i plina, te da će se to prenijeti na veće inflatorne pritiske, a također utjecati na niži rast BDP-a.

Govoreći u kontekstu cijele eurozone, Vujčić je rekao da je siguran "da smo u dobroj situaciji da te izazove riješimo na način na koji će biti potrebno i da održimo stabilnost cijena na dva posto".

"Međutim, ono što je sigurno je da je neizvjesnost izuzetno velika", izjavio je Vujčić.

Više scenarija utjecaja krize na inflaciju i gospodarski rast

Prema njegovim riječima, stvari se mijenjaju "iz dana u dan", a zbog tako visoke neizvjesnosti, ESB je jučer u svojim prognozama objavio i nekoliko scenarija.

Tako, inflacija bi prema najnovijim projekcijama ESB-a u ovoj godini u eurozoni trebala iznositi 2,6 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više od prosinačke projekcije. 

No u slučaju ako poremećaji u tranzitu kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju obuhvate 40 posto isporuka nafte i ukapljenog plina, a oštećenja energetske infrastrukture ne prekorače razinu od 11. ožujka, uz pretpostavku o normalizaciji pošiljki u trećem tromjesečju, inflacija u eurozoni iznosila bi u ovoj godini 3,5 posto. 

Blokada, pak, 60 posto isporuka nafte i LNG-a kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju i odgođena normalizacija isporuke energenata zbog oštećene infrastrukture i to do prvog tromjesečja 2027. godine, značili bi za eurozonu inflaciju u ovoj godini od 4,4 posto, zvuči još nepovoljniji scenarij.

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi pak u ovoj godini, po baznom scenariju, porasti za 0,9 posto, izračunali su iz ESB-a, što je 0,3 postotna boda slabije od prosinačke prognoze. "Nepovoljni" scenarij predviđa pak rast aktivnosti u ovoj godini za samo 0,6 posto, a "scenarij s teškim poremećajima" za samo 0,4 posto, izračunali su stručnjaci ESB-a.

"Koji će se od tih scenarija ostvariti pokazat će dani, tjedni i mjeseci ispred nas. Naravno, svi se nadamo da će se situacija što prije smiriti, uz što manje posljedice za gospodarski rast i inflaciju", izjavio je Vujčić.

Kazao je da je HNB također razradio scenarije, koji će biti u skladu s ESB-ovim. Tako, prema osnovnom scenariju HNB-a, stopa inflacije u Hrvatskoj u 2026. godini, mjerena HICP-om, će iznositi oko 4,6 posto, dok je procjena da će rast BDP-a u ovoj godini usporiti na 2,6 posto. 

"Kako će se stvari odvijati, imat ćemo i druge scenarije koje ćete vidjeti kada ih objavimo. I onda je pitanje, kao što sam rekao i za eurozonu, koji će se od tih scenarija ostvariti", izjavio je Vujčić.

Upitan što je moguće napraviti da građani što manje osjete globalni rast cijena energenata, Vujčić je ponovio da treba vidjeti kako će se situacija dalje razvijati, napomenuvši i da je to pitanje za Vladu, koja je i ranije intervenirala u ovakvim situacijama.

Rekao je i da je predsjednica ESB-a jučer naglasila da sve mjere koje bi se donosile u pogledu olakšavanja pritiska rasta cijena energenata moraju biti privremene i ciljane.