Poskupljenje hrane zbog rasta cijena energije prouzročenog ratom na Bliskom istoku neizbježno je. Osim hrane, očekuje se i rast cijena bijele tehnike, mobitela i poluvodiča zbog rasta cijene aluminija i helija, a zbog ugrožene dostupnosti polimera koji su usko vezani za naftne derivate predviđa se globalni rast cijene plastike.

Zašto hrana

Savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić upozorava da je indeks cijena hrane Svjetske organizacije za hranu (FAO) u veljači bio čak i niži od lanjskog prosjeka, no u ožujku je naglo skočio, a cijene hrane na burzama porasle su između 10 i 15 posto, poglavito žitarica, pšenice, kukuruza i soje. Istina, te su cijene dijelom rezultat utjecaja raznih špekulanata. No, kada se tome pridoda izrazito visok rast cijene umjetnog gnojiva od 30 posto zbog poskupljenja plina koji se koristi za njegovu proizvodnju, neizbježno će doći do poskupljenja hrane ako se sukob na Bliskom istoku nastavi, upozorava Blažić.

- U tom slučaju može se očekivati poskupljenje pekarskih proizvoda, odnosno proizvoda na bazi žitarica. Zbog korištenja energenata za zagrijavanje staklenika može se očekivati poskupljenje povrća, a isto tako i peradi zbog troškova zagrijavanja pogona, jer je poljoprivredna proizvodnja ovisna o energenetima iako ulazimo u toplije razdoblje godine. Može se očekivati i rast cijena mesa zbog rasta cijene stočne hrane - navodi Blažić te podsjeća da su poljopivrednicima posljednjih tjedana porasli svi inputi potrebni za proizvodnju hrane – umjetno gnojivo, sirovine, gorivo i stočna hrana.

Blažić ipak smatra da poljoprivredni proizvođači dosad nisu imali toliko razloga za podizanje cijena jer su gnojivo, kaže, nabavili sami prije poskupljenja, sirovine su imali na zalihama, a cijena plavog dizela ipak toliko ne sudjeluje u troškovima. Stoga kaže da nema opravdanog razloga za poskupljenje poljoprivrednih proizvoda koji su sada proizvedeni. No, Blažić naglašava da će se sva poskupljenja koja se najavljuju dogoditi ako se rat na Bliskom istoku nastavi.

U međuvremenu, trgovački lanci počeli su gomilati zalihe kako bi spremnije dočekali eventualno više cijene od svojih dobavljača, odnosno kako bi donekle ublažili cjenovni udar na potrošače, ako do njega dođe. Dobavljači su trgovačkim lancima posljednji put cijene podigli prvog veljače, no lanci su povećanje cijena uglavnom kompenzirali zalihama i akcijskim ponudama, a dio dobavnih povišenih cijena nije se ni prelio na pojedine proizvode. Trgovački lanci nastoje cijene podići što je moguće kasnije, osobito proizvoda široke potrošenje, a ulogu u tome ima i tržište na kojemu nitko ne želi biti prvi koji će podići cijene u odnosu na konkurenciju. Iako dobavljači trgovcima nisu poslali nove cjenike s višim cijenama, ipak upozoravaju na rast logističkih troškova zbog rasta cijene dizela, pogotovo za proizvode iz onih zemalja koje nisu ograničile rast cijena naftnih derivata kao Hrvatska.

Zvjezdana Blažić

analitičarka

Zasad nema opravdanja za poskupljenje hrane jer su proizvođači imali zalihe gnojiva i sirovine, ali rast cijena slijedi ako se rat na Bliskom istoku nastavi

Lančana reakcija

Osim hrane, očekuje se poskupljenje niza proizvoda koje svakodnevno koristimo. Prema podacima platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr, zbog paralize Hormuškog tjesnaca pod pritiskom su cijene bijele tehnike, vrtne opreme te mobitela i laptopa. Perilice, hladnjaci i klima-uređaji prevoze se morem i izravno ovise o aluminiju koji se proizvodi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Kataru. Otprilike 9 posto sirovog aluminija u svijetu dolazi s Bliskog istoka, a blokada Hormuškog tjesnaca prijeti velikim posljedicama za tržište. Aluminium Bahrain tako je već proglasio “višu silu” na isporuke zbog novonastale situacije, a cijena tog materijala porasla je gotovo 9 posto u jednom tjednu, što bi brzo mogli osjetiti najveći svjetski proizvođači perilica i hladnjaka Samsung i LG. Aluminij se koristi u proizvodnji bijele tehnike i to u komponentama poput kućišta motora i izmjenjivača topline, a novonastala situacija mogla bi značajno utjecati na cijenu proizvodnje i transport.

- Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, poremećaji u opskrbi na tržištu aluminija vjerojatno će se intenzivirati, što će dovesti do naglog porasta cijena - izjavio je Hong Sung-ki, analitičar LS Securitiesa, u nedavnom intervjuu za The Korea Times. Gotovi uređaji visoke vrijednosti uglavnom se prevoze zrakom i nisu direktno pogođeni blokadom morske rute, no proizvođači mobitela i laptopa, vječno popularnih proizvoda kod hrvatskih kupaca, također će osjetiti poremećaje u proizvodnji i distribuciji sirovina.

Osim globalne nestašice čipova i pritiska industrije umjetne inteligencije, veliki problem sada postaje i helij. Katar je jedan od najvećih proizvođača helija na svijetu, s otprilike 33 posto globalne produkcije, a taj je plin nezamjenjiv u proizvodnji poluvodiča. No, postrojenje Ras Laffan, jedno od najvažnijih na svijetu u proizvodnji helija, pogođeno je u iranskoj odmazdi i zatvoreno. Cijene helija već su se udvostručile od početka rata, a izvori iz Koreje i Tajvana navode kako trenutačno imaju dovoljno materijala za proizvodnju poluvodiča. No, glavno je pitanje koliko će rat trajati.

Slična je situacija i kada je riječ o vrtnoj opremi: njezina proizvodnja izravno ovisi o dostupnosti polimera poput polietilena, polipropilena i sintetičke gume koji se dobivaju od nafte s Bliskog istoka, pa analitičari prognoziraju globalni rast cijena plastike.