Dvodnevna saborska rasprava o tri godišnja izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti, prvo na sjednici Odbora za pravosuđe, a u srijedu i na plenarnoj sjednici, samo je učvrstila dojam da još dugo neće biti izabrani ni predsjednik Vrhovnog suda ni tri ustavna suca. Nije riječ o mjesecima, nego čak o godinama. Trenutačno se čini da će Gordana Jalšovečki poslove sudske uprave u Vrhovnom sudu obavljati najmanje do parlamentarnih izbora, redoviti bi se trebali održati u proljeće 2028., kao i da će barem do tada Ustavni sud funkcionirati s deset umjesto 13 sudaca.

Kombinatorika

Drukčije bi, što se Vrhovnog suda tiče, kako sada stvari stoje, moglo biti jedino ako se Gordana Jalšovečki, koja u travnju puni 67 godina, kao sutkinja Vrhovnog suda u idućem razdoblju poželi umiroviti. U tom bi slučaju Državno sudbeno vijeće nekog drugog ovlastilo za poslove sudske uprave. Ako bi na izborima došlo do promjene većine u Saboru, prelaska HDZ-a u oporbu, može se pretpostaviti da bi nova vladajuća koalicija izglasala predsjednika Vrhovnog suda. U suprotnom bi to bilo moguće isključivo ako HDZ u nekom trenutku odustane od povezivanja izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, za što sada nema nikakvih naznaka. Jer, stranke koje čine lijevo-liberalnu oporbu gotovo sigurno nikad neće pristati da HDZ predloži dva od tri ustavna suca. Nikakvo iznenađenje ne bi bilo da Ustavni sud s deset sudaca dogura i do 2033., kada bi završio produljeni osmogodišnji mandat desetero sudaca biranih u Saboru krajem 2024. Uglavnom, obje strane su odlučne da ne popuste, a potvrdila je to i rasprava u srijedu.

Tijekom nje je Gordana Jalšovački ponovila nekoliko puta da je "svakako potrebno izabrati predsjednika Vrhovnog suda".

- Postoji razlika između predsjednika Vrhovnog suda i sutkinje ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave. Predsjednik ima i neke dodatne zadatke. On, recimo, obrazlaže u Saboru godišnje izvješće. Razmišljalan sam je li uopće dobro da se ja pojavim u Saboru i podnesem ova izvješća, postoji tu pravna praznina. Ali, došla sam jer poštujem ovaj dom, nisam smatrala da nisam dužna doći - rekla je Gordana Jalšovečki.

PIXSELL

Išlo je to u prilog opozicije, koja inzistira da se što prije izabere predsjednika Vrhovnog suda, za što HDZ ima dovoljno glasova sa svojim koalicijskim partnerima. No, zastupnici HDZ-a čuli su samo objašnjenje Gordane Jalšovečki da, unatoč tome što nema predsjednika, Vrhovni sud i dalje djeluje.

Sud funkcionira

- Iako predsjednik još nije izabaran, to ne znači da je sustav u rasulu, da suci ne rade svoj posao. Oni rješavaju predmete -istaknula je sutkinja, koja je prije više od godinu dana preuzela ovlasti preminulog Radovana Dobronića. I ove su njezine rečenice poslužile HDZ-u kao argument da se ništa dramatično ne događa na Vrhovnom sudu, da ta instutuicija nije u blokadi zbog toga što je bez predsjednika. Zato HDZ nije jučer nastupio defenzivno, opravdavajući se jer ne dopušta izbor predsjednika Vrhovnog suda, štoviše.

- SDP govori: nema čelnika, nema čelnika. Pa vi, drage kolege iz oporbe, nemate čelnika u četiri najveće svoje stranačke organizacije i to vam nije problem, a nama ovo govorite - sveo je glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić predsjednika Vrhovnog suda na razinu šefa SDP-a u Rijeci. Njegov kolega Nikola Mažar je ocijenio da je ključno to što ljevica "blokira izbor ustavnih sudaca zbog dočeka rukometaša".

- Smeta vam hrvatski narod, smetaju vam rukometaši i blokirate rad Ustavnog suda, to je jedina istina - poručio je Mažar političkim protivnicima. A oni se spremaju uputiti Ustavnom sudu zahtjev za očitovanje o zastoju u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda, što je "strukturni poremećaj i dugotrajna disfunkcija". Rok za izbor ustavnih sudaca pak istječe za manje od mjesec dana, 12. travnja, pa će HDZ vjerojatno do tada organizirati glasovanje o kandidatima.