Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević izjavio je u četvrtak kako je s premijerom Andrejem Plenkovićem dogovorio da će se ove godine odrediti iznos najniže mirovine, što je predsjednik BUZ-a Milivoj Špika ocijenio "bacanjem pijeska u oči umirovljenicima".

S obzirom na to da pravo najniže mirovine već postoji i trenutačno prosječno iznosi oko 458 eura, Gabričević je na upit Hine pojasnio kako je s premijerom razgovarao o tome da se ove godine donese odluka kolika bi bila najniža mirovina.

"Primjerice, određena je koja je najniža plaća u državi, a sad moramo doći do toga koja je najniža mirovina. Te najniže mirovine bi trebalo regulirati zakonom ili uredbom, tako da će se ove godine raditi na tome", rekao je Gabričević.

Predlažu da se točno definira najniža mirovina po godinama staža te se sada rade izračuni, no o mogućim iznosima nije želio nagađati.

"Teško je to sada reći, moramo se uklopiti u novčana sredstva kojima raspolažemo. Ne bih želio izlaziti s brojkama dok u potpunosti sve ne bude čisto", poručio je.

Upitan koja bi bila razlika u odnosu na postojeći sustav, s obzirom na to da se najniža mirovina određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM), Gabričević je pojasnio kako je cilj da se jasno utvrdi iznos ispod kojeg mirovina ne može biti.

"Sadašnjih 450 eura je prosjek, ali mi bismo željeli da se kaže - 65 godina starosti, 15 godina radnog staža, mirovina najniža je tolika, ne može biti manja. To do sada nije bilo regulirano, nije se baš nitko ni htio u to upuštati, no došli smo do zaključka da je vrijeme da to reguliramo tako da ljudi unaprijed znaju koliku mirovinu mogu dobiti", istaknuo je.

Gabričević je najavio kako bi zakon kojim bi se ukinuo porez na sve mirovine išao u dva saborska čitanja u drugoj polovici godine.

 Pri tome je upozorio kako općine i gradovi ubiru značajna sredstva od poreza na mirovine, dok umirovljenicima od toga daju "mrvice" pa će se ukidanjem poreza tih 180 milijuna eura godišnje "vratiti u džepove umirovljenika".

Od ostalih mjera za poboljšanje standarda života umirovljenika, Gabričević je naveo kako bi se trebao razmotriti besplatan prijevoz brodom za sve umirovljenike, ne samo za otočane.

"Velik broj umirovljenika živi u gradovima van otoka, a imaju imanja na otocima - kuće, maslinike, vinograde, koji su zapušteni jer nemaju sredstava da odu tamo i obrađuju ih", naveo je, upozorivši kako se u protupožarnoj sezoni troše velika sredstva na gašenje požara po otocima.

Špika: Bacanje pijeska u oči

Predsjednik izvanparlamentarne stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika poručio je kako je riječ o "bacanju pijeska u oči umirovljenicima" u trenutku kada je Vladi potrebno skrenuti pažnju s ključnih društvenih problema.

"Najavio je navodni dogovor s Vladom oko povećanja najnižih mirovina. Međutim, iza bombastične najave ne stoji ništa drugo nego još jedna vješto konstruirana dimna zavjesa HDZ-a, usmjerena na odvraćanje pažnje javnosti s daleko ozbiljnijih i štetnijih odluka", ocijenio je.

Kao primjere naveo je "apsurdno" ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina tek sa 70 godina života te prijedlog ukidanja poreza na povlaštene mirovine, što za 90 posto umirovljenika nema gotovo nikakav učinak.

Špika je također naveo kako problem najnižih mirovina traje godinama i da je Vlada ignorirala brojne prijedloge rješenja bez spremnosti na dijalog.

"Sada, iznenada i bez ikakvog prethodnog sadržajnog pomaka, u jeku energetske krize, uz sve izraženije geopolitičke nestabilnosti koje prijete ključnim gospodarskim sektorima, Gabričević izlazi s 'velikom najavom'. Tajming sasvim sigurno nije slučajan, on je politički kalkuliran", ocijenio je.

Poručio je kako rješenje problema najnižih mirovina ne zahtijeva "spektakularne političke najave", već elementarnu spremnost na korekciju pogrešno postavljenog modela vrijednosti AVM-a, za koji kaže da se od samog početka primjenjuje na način koji sustavno umanjuje iznose mirovina.

"Posljedica toga je da su najniže, ali i brojne radničke mirovine, realno niže i do 25 posto. Drugim riječima, problem nije u nedostatku znanja ili rješenja, problem je u nedostatku političke volje", istaknuo je Špika, zaključivši kako su takvi istupi neozbiljni i duboko uvredljivi za umirovljenike koji žive na rubu egzistencije.

Lalovac (SDP): U Hrvatskoj ulaskom u mirovinski sustav postajete socijalni slučaj

Najavu predsjednika HSU-a Veselka Gabričevića da je s premijerom Andrejem Plenkovićem dogovorio utvrđivanje najniže mirovine, u oporbi su dočekali sa skepsom, iako podržavaju svako povećanje mirovina, a Lalovac ističe da u Hrvatskoj odlaskom s tržišta rada postajete socijalni slučaj.

Najniža mirovina je dobar model. Neke su zemlje, poput Australije i Novog Zelanda, vidjele da postojeći modeli pokazuju velike socijalne razlike između umirovljenika i zajamčena minimalna mirovina, koja mora biti puno veća nego što je sada, pokazala se kao jedno od rješenja, komentirao je SDP-ov Boris Lalovac Gabričevićevu najavu.

Nedavno smo, izjavio je novinarima u Saboru, na sastanku OECD-a ozbiljno raspravljali o mirovinskim sustavima, da postojeći sustavi uplate u državni proračun jednostavno ne mogu davati dobre efekte prema umirovljenicima. Dosadašnji modeli, pokazuje se i u najrazvijenijim sustavima, bili su dizajnirani za uvjete prije 50 godina, no, sada svi vide da to nije model koji može dati pristojnu mirovinu, kazao je.

„Promjene mirovinskih sustava događaju se na svjetskoj razini jer se vidi da sve veći broj ljudi mora što duže raditi, a kada i uđu u mirovinski sustav, onda postaju socijalni slučaj. Hrvatska je po tome lider u Europi. Iz tržišta rada ne ulazite u tržište mirovina nego ste odmah socijalni slučaj. Situacija u Hrvatskoj je ekstremna, što su pokazala i istraživanja Eurostata”, upozorio je Lalovac.

Kod nas se nakon rada ide u socijalu pa u mirovini moraš dodatno raditi da bi preživio, što je ozbiljan strukturni problem, ističe.

„Ako će ga ovaj model poboljšati, dapače, da, ali hoće li biti dovoljan da bude održiv, to ćemo vidjeti kada vidimo brojke. Umirovljenici su najveći gubitnici inflacije i dajem bezrezervnu podršku povećanju mirovina, bez ikakve rasprave”, poručio je Lalovac.

Kekin: Plenkovića prikazati dobročiniteljem

Za Ivanu Kekin (Možemo!) to zvuči kao vijest kojom se premijera Plenkovića pokušava prikazati dobročiniteljem, 'a uopće ne znamo koliko će minimalna mirovina iznositi'. „Oni će težiti tome da što više umirovljenika bude iznad granice ruba siromaštva pa vidimo kako je umirovljenicima, sada ih više od trećine pluta po granici tako da o tom, potom. Deset godina nisu tu statistiku promijenili pa sumnjam da će i sada, mislim da se tu radi o farbanju javnosti”, ocijenila je.

Zvonimir Troskot (Most) smatra da ova najava može biti i davanje signala izbora, da s ovakvim postupcima pripremate teren za prijevremene izbore za koje je, kaže, Most spreman. To je vrlo jak signal prema političkom tijelu Hrvatske da će možda biti prijevremeni izbori i HDZ u svakom trenutku računaju kada bi im bili optimalni uvjeti za izbore, i to je jedino što njih interesira, istaknuo je.

„Ovdje nisu bitni umirovljenici i povećanje njihova standarda, bitno je samo da se pošalje signal da je politički kontingent od kojih najviše očekuju glasove u svakom trenutku spreman. Ako ocijene da je taj trenutak kraj 2026. godine, to će biti tada”, mišljenja je Troskot.

Gotovo 280.000 korisnika najniže mirovine

Naime, prema aktualnoj statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Hrvatskoj je 279.923 korisnika najniže mirovine kojima bi prosječna mirovina, određena na osnovi mirovinskog staža i ostvarenih plaća, iznosila oko 308 eura, odnosno 150 eura manje nego što prosječno primaju na osnovi najniže mirovine. Pri tome je prosječan iznos najniže mirovine od 458,27 eura tek na razini od 30,7 posto udjela u prosječnoj neto plaći, što je daleko niže od prosječnog iznosa mirovine od 704,41 euro, a koji je na 47,1 posto udjela plaće.

S obzirom na to da AVM za godinu mirovinskog staža trenutačno iznosi 15,73 eura, u praksi osoba za 15 godina staža može dobiti oko 236 eura najniže mirovine, za 20 godina oko 315, a za 30 oko 472 eura.