Najnovije otkriće hrvatskih znanstvenika s Instituta "Ruđer Bošković", objavljeno u ponedjeljak u uglednom znanstvenom časopisu Nature Communications, objašnjava mehanizam kojim stanice čuvaju stabilnost genskog materijala te pomaže razumjeti zašto su tumorske stanice sklonije pogreškama u raspodjeli kromosoma.

Tijekom diobe stanice pogreške u razdvajanju kromosoma mogu dovesti do toga da stanice dobiju previše ili premalo genskog materijala. To s vremenom povećava gensku nestabilnost, koja je česta kod raka i može pridonijeti daljnjem razvoju bolesti. Tim prof. dr. sc. Ive Tolić s Instituta "Ruđer Bošković" (IRB) otkrio je važan mehanizam koji stanici pomaže spriječiti pogreške u raspodjeli kromosoma. Njezin tim molekularnih biologa pokazao je kako stanica ispravlja jednu od najrizičnijih situacija tijekom podjele, onu u kojoj kromosom na početku diobe završi iza pola diobenog aparata, na mjestu s kojeg ga je teže pravilno usmjeriti.

Kad se jedna stanica dijeli na dvije nove, mora vrlo precizno raspodijeliti svoje kromosome, nosače genskih uputa. U većini slučajeva taj se proces odvija uredno, no ponekad se neki kromosom nađe u svojevrsnom "slijepom kutu". "U ovom smo radu pokazali da postoji posebno osjetljiv trenutak na početku diobe, kada kromosom može završiti na mjestu s kojeg ga je teško pravilno rasporediti. No isto tako pokazali smo i da stanica ima način da taj problem riješi. Da bi se kromosom izvukao iz tog 'slijepog kuta', diobeni se aparat mora dovoljno izdužiti i time mu otvoriti put prema pravilnoj podjeli", objašnjava Iva Tolić. Ključni rezultat istraživanja jest da spašavanje takvih kromosoma ne ovisi samo o tome hoće li ih stanica "uhvatiti" nego o tome može li na vrijeme promijeniti raspored cijelog diobenog aparata.

- Kako se polovi diobenog vretena međusobno udaljavaju, vlakna povezana s problematičnim kromosomom mijenjaju svoj položaj i izvlače ga iz zone najvećeg rizika. Tek kada se kromosom pomakne u povoljniji dio diobenog aparata, stanica ga može sigurnije usmjeriti prema pravilnoj raspodjeli - objašnjava dr. sc. Isabella Koprivec, prva autorica na radu.

To je saznanje važno jer pokazuje da pogreška nije nužno u samom kromosomu nego i u tome koliko se dobro stanica može reorganizirati u pravom trenutku. U nekim tumorskim stanicama taj je proces manje učinkovit, pa kromosomi dulje ostaju na mjestima na kojima su skloniji pogreškama, kaže dr. sc. Valentina Štimac, prva autorica na radu. Uz njih su na projektu sudjelovali poslijedoktorand dr. sc. Kruno Vukušić, doktorand Mario Đura i tadašnja diplomandica Petra Mikec.