Nakon što je iz Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljeno da će u svijetu na tržište biti otpušteno više od četiristo milijuna barela nafte i naftnih derivata te kako će zemlje Europe iz zaliha na tržište do kraja ožujka pustiti više od sto milijuna barela, hrvatska Vlada još nije donijela odluku o eventualnom otpuštanju državnih zaliha na tržište. Tako je odlučeno nakon američkih i izraelskih napada na Iran koji je, u odgovoru na napad, blokirao Hormuški tjesnac, pomorski prolaz kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i prirodnim plinom.

Da Hrvatska još nije donijela odluku o tome potvrdilo je Ministarstvo gospodarstva nakon našeg upita poslanog još u utorak, kada smo pitali hoće li i koliku količinu nafte i derivata Hrvatska pustiti na tržište, kao i koje količine sirove nafte i naftnih derivata Hrvatska ima u državnim rezervama. Zanimalo nas je i po kojoj će se cijeni i kojom dinamikom eventualno puštati na tržište, kao i s kojih tržišta će se zakonskim odredbama propisane količine zaliha od najmanje devedeset dana potrošnje popuniti i po kojoj cijeni.

Prema šturom odgovoru iz Ministarstva gospodarstva, Vlada o tome još nije donijela odluku. "Trenutno je u tijeku procedura donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske vezano uz predmetno pitanje. Sukladno tome, u ovoj fazi nismo u mogućnosti davati dodatne informacije", odgovoreno je iz Ministarstva na naš upit

IEA je objavila kako će europske zemlje na tržište pustiti oko 108 milijuna barela do kraja ovog mjeseca, od čega se dvije trećine odnose na dizel i benzin, a trećina na sirovu naftu.

Dvojica stručnjaka za naftno gospodarstvo, Davor Štern i Jasminko Umićević, smatraju kako Hrvatska u ovom trenutku ne treba puštati svoje rezerve na tržište.

- Nafte na tržištu ima dovoljno, iako je cijena viša. Strateške zalihe se tako zovu upravo zbog toga što su namijenjene opskrbi tržišta ako zatrebaju kad opskrbe nema. Nafta i derivati kupljeni su za zalihe u trenutku kada je cijena bila niska, a ako ih Vlada pusti na tržište, te će zalihe trebati obnoviti, ali po puno višim cijenama. Tko će to platiti? - pita se Štern, ponavljajući kako se zasad na tržištu mogu nabaviti dovoljne količine sirove nafte, ali će cijene sigurno dodatno rasti.

- Čak i cijene ruske nafte značajno su rasle pa Indija sada njihovu naftu kupuje po cijenama višim od onih na međunarodnim tržištima. Pitanje je i dokad će Iran moći izvoziti svoju naftu, tako da očekujem kako će cijena sirove nafte rasti - kaže Štern.

Umićević smatra kako je odluka o puštanju rezervi nafte i derivata na globalnoj i europskoj razini dobra, jer je donekle umirila tržište, ali ističe kako Hrvatska zasad nema potrebe za plasiranjem zaliha na tržište.

- Nafta i derivati koji prolaze kroz Hormuz uglavnom idu na tržišta Azije, oko osamdeset posto. Što se Europe tiče, iz tog područja se uvoze uglavnom derivati, u prvom redu dizel, kojeg je Europa uvozila oko dva milijuna barela dnevno, tako da će se manjak dizela sigurno osjetiti. Smatram da Hrvatska zasad nema razloga otpuštati zalihe nafte i derivata jer ih na tržištu i dalje ima dovoljno - rekao je Umićević.