Iza sve "debljih" isplatnih lista u posljednjih nekoliko godina krije se tiha erozija radničkih prava. Dok brojke pokazuju rast primanja, stvarnost je manje optimistična, jer umjesto trajnog povećanja brutoplaća poslodavci sve češće posežu za neoporezivim dodatcima. Na prvi pogled, radnici dobivaju više, ali ispod površine njihov budući položaj postaje sve nesigurniji, upozoravaju sindikati.

Prema podatcima Porezne uprave i Državnog zavoda za statistiku, brutoplaće u posljednje dvije godine narasle su za gotovo 25 posto, ali su neoporezive isplate skočile za gotovo 40 posto. Taj raskorak ima dalekosežne posljedice - neoporezivi primitci ne jačaju mirovinski ni zdravstveni sustav jer se na njih ne plaćaju doprinosi.

PIXSELL

(Ne)promišljenost

Takav model nagrađivanja izraženiji je u privatnom sektoru, osobito kod poslodavaca s niskom razinom sindikalne organiziranosti, istaknula je gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela-Delfa Mišić, a u djelatnostima u kojima su sindikati sklopili kolektivne ugovore te su plaće jasno definirane tim ugovorima, neoporezivi primitci isplaćuju se transparentnije i uz jasnija pravila.

- Statistika dodatno potvrđuje razliku u dinamici rasta. Prema podatcima DZS-a, prosječna brutoplaća u studenom 2025. u odnosu prema studenome 2023. godine porasla je za 24,66 posto u nominalnom iznosu, a istodobno su ukupne isplate neoporezivih primitaka poslodavaca u razdoblju od 2023. do 2025. narasle za čak 39,61 posto. Taj znatan raskorak upućuje na postojanje financijskog prostora za povećanje brutoplaća, no, umjesto trajnog rasta osnovne plaće, sredstva se u sve većoj mjeri usmjeravaju prema neoporezivim isplatama - navela je Mišić.

Takav model povećanja primanja ima i dugoročne posljedice za radnike. Budući da neoporezivi primitci nisu uključeni u osnovicu za obračun doprinosa, oni ne pridonose financiranju mirovinskog i zdravstvenog sustava. To znači da kratkoročno povećanje netodohotka ide na štetu prava koja se temelje na doprinosima, što dugoročno rezultira nižim mirovinama, slabijim naknadama i većom izloženošću socijalnim rizicima tijekom života.

- S ekonomskog stajališta, neoporezivi primitci poput naknada za prehranu ili nagrada za radne rezultate ne znače trajno jačanje materijalne sigurnosti. Radnik s netoplaćom od 1200 eura i radnik s 1000 eura netoplaće plus 200 eura neoporezivih primitaka neće imati jednak iznos mirovine; buduća mirovina bit će niža onome čija je osnovna plaća manja, unatoč dodatnim neoporezivim primitcima - naglasila je Mišić.

ILUSTRACIJA

Taj trend, dodaje, upozorava na važnost promišljenih politika plaća i socijalnih prava, jer kratkoročne pogodnosti neoporezivih primanja dugoročno mogu oslabiti financijsku sigurnost radnika i sustav socijalne zaštite. Plaće trebaju rasti u brutoiznosu, a ne s neoporezivim primitcima, jer za to postoji prostor - kako su ukupne isplate poslodavaca porasle za gotovo 40 posto, to jasno pokazuje da se osnovna plaća može povećati bez dodatnih poreznih olakšica, naglašavaju iz Sindikata.

- Svaka praksa koja to izbjegava vodi postupnom smanjenju budućih prava radnika, posebno u situacijama kada poslodavci istovremeno traže razne državne potpore, prebacujući poslovne rizike na javne financije, a odgovornost se za socijalnu sigurnost zaposlenih smanjuje - navela je Mišić.

Utjecaj na mirovinu

Za objašnjenja pojma neoporezivih dodataka i definicije bruto i neto plaće obratili smo se odvjetnici Zrinki Prlić. Bila je jasna - neoporeziva primanja čine isplate koje poslodavac može radniku isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i doprinosa, pod uvjetom da se isplaćuju u propisanim iznosima i u propisane svrhe. Među takvim primanjima su dnevnica, regres, božićnica, dar za dijete, naknada za prijevoz, nagrade i pokloni, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, korištenje privatnim automobilom u službene svrhe te troškovi prehrane ili smještaja.

- Takve isplate ne ulaze u brutoplaću, ne podliježu porezu ni doprinosima do propisanog iznosa i mogu se isplaćivati uz plaću ili odvojeno. Ako iznos neoporezivog primanja premaši propisani limit, razlika postaje oporeziva - navela je Prlić.

Brutoplaća, objašnjava ona, ukupni je iznos plaće prije odbitaka i osnovica za obračun poreza i doprinosa. Ona je polazna točka za izračun netoplaće, one koju radnik stvarno prima, ali i ukupnog troška koji poslodavac ima za zaposlenika. Važno je razlikovati bruto 1 i bruto 2 plaću. Bruto 1 uključuje netoplaću, doprinose i porez te služi kao osnovica za izračun netoiznosa, a bruto 2 obuhvaća bruto 1 i doprinose na plaću te je to ukupni trošak poslodavca. Brutoplaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka, poput prekovremenog rada ili rada nedjeljom, a na nju se obračunavaju porez i doprinosi prema Zakonu o radu i Zakonu o porezu na dohodak. Netoplaća je iznos koji radnik stvarno prima nakon odbitaka poreza i doprinosa, a glavna razlika između brutoplaće i neoporezivih primanja jest u tome što brutoplaća ulazi u oporezivi dohodak i osnovicu za doprinose, a neoporeziva primanja ne podliježu tim obavezama do propisanih limita.

- Poslodavci često koriste neoporeziva primanja jer ona povećavaju netoiznos na računu zaposlenika bez dodatnog poreznog opterećenja za firmu. Međutim, kako se ne uračunavaju u osnovicu za doprinose, dugoročno utječu na prava radnika. Mirovina se računa na temelju brutoplaće, na koju su plaćeni doprinosi, pa neoporeziva primanja smanjuju prosječni vrijednosni bod i konačni iznos buduće mirovine. Što je veći udio neoporezivih primanja, to je veći pad mirovine - istaknula je Prlić.

ILUSTRACIJA

Neoporeziva primanja također smanjuju naknade koje se temelje na plaći, poput bolovanja, rodiljnog dopusta ili naknada za nezaposlenost. Ako je oporezivi dio plaće nizak, dugotrajno bolovanje može dovesti do znatnog pada prihoda, rodiljne naknade mogu biti niže, a naknada za nezaposlene također je manja, što ostavlja radnika bez adekvatne zaštite u razdoblju nezaposlenosti. Također, prava poput otpremnina, regresa i jubilarnih nagrada obračunavaju se prema brutoplaći, pa se njihov iznos smanjuje ako se veći dio primanja isplaćuje neoporezivo. Na pitanje što radnici mogu učiniti da bi se zaštitili, odvjetnica savjetuje da traže povećanje osnovne brutoplaće, a ne samo neoporezivih primanja.

Za praktičnu zaštitu njihovih interesa Prlić radnicima savjetuje provjeru osobnog mirovinskog staža i uplate u REGOS-u. Važno je da radnici budu proaktivni jer, iako neoporeziva primanja kratkoročno povećavaju netoiznos na računu, ona dugoročno ne stvaraju ista prava kao redovita brutoplaća.