U Hrvatskom saboru opet će se govoriti o činjenici da Vrhovni sud već godinu dana nema predsjednika. Prvo će u utorak saborski Odbor za pravosuđe još jednom pokušati donijeti mišljenje o troje kandidata za poziciju ispražnjenu smrću Radovana Dobronića.

No HDZ će vjerojatno i ovaj put spriječiti glasovanje o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću jer poznat je stav vladajuće stranke da oporba prethodno mora pristati na 2:1 dogovor o sucima Ustavnog suda. No slijedit će zanimljivija točka. Gordana Jalšovečki, koju je Državno sudbeno vijeće u ožujku prošle godine ovlastilo za obavljanje poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu, predstavit će članovima Odbora za pravosuđe izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024., od kojih je ona potpisala samo potonje. Bit će to uvod u raspravu o tim dokumentima na plenarnoj sjednici Sabora, koja će se, zato što je to SDP zatražio na temelju 30 zastupničkih potpisa, održati u srijedu. Očekuje se odgovor na pitanje treba li uopće Vrhovni sud predsjednika. U priopćenju glasnogovornika Vrhovnog suda Željko Pajalića iz siječnja, naime, stoji: “Obavljanje sudbene vlasti i uredno funkcioniranje Vrhovnog suda nije uvjetovano postojanjem imenovanog predsjednika Vrhovnog suda.”

HDZ je tu rečenicu uzeo kao argument za tezu da zapravo nikakav problem nije nastao zbog uvjetovanja izbora predsjednika Vrhovnog suda sporazumom o ustavnim sucima. “Ni jedna ozbiljna institucija ne može dugoročno normalno funkcionirati bez punog i legitimnog vodstva, a posebno ne institucija koja bi trebala jamčiti pravnu sigurnost i vladavinu prava”, kazao nam je SDP-ov saborski zastupnik Saša Đujić.