stariji starost njega
PIXABAY
12.3.2026., 6:00
JOŠ BEZ ODGOVORA MINISTRA

Moramo raditi koliko god da nam se natrpa, a za pogreške smo sami krivi

Socijalni radnici u nizu gradova, od Splita do Osijeka, u bijelom su štrajku od početka ožujka kako bi upozorili na neodrživo loše uvjete rada zbog kojih mnogi napuštaju struku. Od ministra Alena Ružića zatražili su da ih primi na razgovor jer imaju konkretne prijedloge kojima bi se zaustavio kadrovski deficit, povećala efikasnost rada i podignula kvaliteta socijalne skrbi za hrvatske građane. Predstavnici inicijative bijelog štrajka i inicijative "Od šutnje do promjene" odgovor ministra Ružića zasad nisu dobili, a za petak najavljuju konferenciju za novinare na kojoj će iznijeti svoje probleme i potencijalna rješenja.

Situacija, kažu, nije neizdrživa samo zbog velikog opsega posla, nego i zbog toga što su radnici u sustavu socijalne skrbi postali građani drugog reda - zabranjuje im se komunikacija s javnošću, pravobraniteljima, komentari na društvenim mrežama. Zato nemaju mogućnost upozoriti na propuste u sustavu, na kršenja radnih prava, na ugrožavanje dostojanstva i integriteta radnika zbog loših organizacijskih rješenja. Oni nemaju normu koja bi propisala koliko smiju ili moraju neposredno raditi s korisnicima, a koliko administrirati, kako bi radili kvalitetno i u skladu s pravilima struke.

- Oni moraju raditi koliko god da im se natrpa, a za pogreške su – sami krivi. Krivi su i pred građanima, i pred inspekcijom, i svojim nadređenima - upozoravaju iz Inicijative "Od šutnje do promjene".

Ministar Ružić zasad nije kontaktirao organizatore, stručne radnike u Splitu, iako usporeni rad traje već tjedan dana. "To znači da kolege ne uzimaju u rad nove predmete i ne primaju nenajavljene stranke osim u hitnim slučajevima. Ministar se umjesto toga sastao s predstavnicima sindikata, koji nije sudjelovao u organizaciji bijelog štrajka, te je javno poručio da 'ne podržava ovakve ad hoc akcije'", navode u Inicijativi, nezadovoljni njegovim odnosom prema zaposlenima wu sektoru koji vodi.

Zaposlenici Hrvatskog zavoda za socijalni rad izloženi su manipulacijama i suptilnim zastrašivanjima te se boje potpisati podršku kolegama u bijelom štrajku jer ih upravitelji ureda u kojima rade prozivaju zbog komentara na društvenim mrežama.

- Ljudi zaposleni u sustavu socijalne skrbi danas, u Hrvatskoj, u 2026. godini, žive u strahu i torturi. I sve to u cilju održavanja privida da sustav socijalne skrbi funkcionira. Kao da građani nisu svjesni koliko taj sustav loše funkcionira, kao da nisu svjesni da ne mogu dobiti potrebne usluge od preopterećenih socijalnih radnika, kao da ne znaju za suspenziju Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji i kao da nisu svjesni da je resorno ministarstvo tvrdoglavo vjerovalo da se to ne vidi i da će zastrašivanjem radnika zadržati iluziju da je sve u redu - poručuju iz Inicijative.

Stanje u sustavu može se popraviti novim zapošljavanjem, jer sustav je napustilo oko 600 djelatnika, podsjećaju iz inicijative. U postojećim uvjetima nove je radnike teško dobiti, ali može ih se motivirati na rad u sustavu poboljšanjem materijalnih prava, primjerice podizanjem koeficijenata, uvođenjem naknade za topli obrok, subvencioniranjem najamnina ili stambenih kredita, isplatom naknade za putne troškove, uvođenjem beneficiranog radnog staža zbog posebno teških uvjeta rada...

Što traže

Djelatnici u sustavu socijalne skrbi traže, naime, vraćanje dodatka od 25 posto za neposredni rad na terenu, zbog čijeg ukidanja im se više ne priznaje veća odgovornost i izloženost stresu, već imaju koeficijent kao kolege koji rade uredske poslove. Traže i 20 posto dodatka na plaću za djelatnike srednje stručne spreme i druge nestručne radnike koji su oprerećeni većim brojem korisnika, plaćanje pripravnosti od pet ili 10 posto za rad vikendom i praznikom, plaćanje dežurstva (30 posto radnim danom i 50 posto vikendom i praznikom) te dodatak od pet posto za rad na područjima s posebno zahtjevnom populacijom kao što su migranti, etničke manjine i “slamovi”, jer su radnici tu u zdravstvenom i sigurnosnom riziku. Traže i smanjenje administracije, uvođenje normativa stručnog rada, ukidanje cenzure i transparentan rad sustava. Na sve će ove nedostatke upozoriti u petak, u 12 sati, na Europskom trgu u Zagrebu.