Zbog apsurdnog uvjeta da za dodjelu stipendije moraju biti odlikaši mnogi će učenici obrtničkih škola biti isključeni iz natjecanja za državnu potporu kojom se potiče upisivanje deficitarnih obrtničkih zanimanja. Taj se kriterij, naime, našao u projektu “Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima” za školsku godinu 2025./2026., koji provodi Ministarstvo gospodarstva s ciljem podizanje interesa mladih za obrazovanjem u deficitarnim obrtničkim zanimanjima i osiguranjem kvalitetno obrazovanih kadrova koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. Učenicima koji se u ovoj školskoj godini obrazuju prema trogodišnjim programima za deficitarna zanimanja osigurava se stipendija u iznosu od 2400 eura po učeniku, a ukupno je za tu svrhu u proračunu predviđeno 2,4 milijuna eura.

Eliminacijska mjera

U strukovnim su školama, najblaže rečeno, iznenađeni činjenicom da je ove godine prag prosjeka ocjena podignut s 4,0 na 4,5, što će njihovim učenicima dodatno otežati put do ove stipendije. Učenici strukovnih škola, naime, najčešće nisu odlikaši, u deficitarne se programe upisuju s prosjekom ocjena koji je bliži trojci nego petici, a u takvim okolnostima stipendija namijenjena odlikašima nema mnogo smisla, upozoravaju iz škola. Razočarani su mjerom koja se iz poticajne pretvara u eliminacijsku i diskriminatornu, a ne uzima u obzir ni socioekonomski profil učenika ni potrebe tržišta rada. Time se, kažu, promašuje bit ovog projekta.

Prosjek ocjena 4,0, koji je prošle godine bio kriterij za dobivanje ove stipendije, također je učenicima strukovnih škola bilo zahtjevno postići, a odličan će uspjeh mnogima biti nedostižan cilj. Treba li u deficitarnim zanimanjima ključ biti izvrsnost u ocjenama ili možda postoje drugi kriteriji koje bi trebalo slijediti, pitanje je koje postavljaju i nastavnici i ravnatelji strukovnih škola, koji se iz godine u godinu bore za svakog učenika.

Iz Industrijske strojarske škole Zagreb uputili su dopis Ministarstvu gospodarstva, u kojem sugeriraju da je prag prosjeka ocjena od 4,5 previsok.

- To nije dobro zbog više razloga. Ionako imamo inflaciju odličnih učenika, da bismo omogućili djeci stipendije, morat ćemo dodatno snižavati kriterije kod ocjenjivanja, što nije dobro. Na tržištu rada ne gleda se s koliko je tko prošao, nego koliko tko zna raditi. S druge strane učenici postaju demotivirani, jer se kod upisa u školu govori da će, ako upišu deficitarna obrtnička zanimanja, biti stipendirani - navodi ravnatelj Industrijske strojarske škole Zagreb, Nikola Pavlinić. Stipendijama ih, dodaje, motiviraju na redovitije pohađanje nastave jer inače gube status stipendista.

- Moramo biti svjesni da ta djeca dolaze iz osnovne škole s maksimalnim prosjekom ocjena 2,6. Uz prelazak u srednju školu, koji je sam po sebi promjena, nije im lako ostvariti potreban prosjek - ističe Pavlinić.

Nastavnik iz jedne slavonske strukovne škole u otvorenom pismu resornim ministarstvima i Vladi upozorio je da će novi prag posebno pogoditi učenike iz ruralnih područja i nižeg socioekonomskog statusa, koji češće biraju trogodišnja strukovna zanimanja radi bržeg izlaska na tržište rada. “Inzistiranjem na prosjeku 4,5 na jedan način kažnjava se djecu koja nemaju pristup instrukcijama ili drugim oblicima pomoći u učenju, produbljuju se regionalne nejednakosti i demografska pustoš u ruralnim dijelovima zemlje”, upozorio je nastavnik.

“Dodatni poticaj”

U Ministarstvu gospodarstva podizanja praga prosjeka ocjena potrebnog za dobivanje stipendije za deficitarna obrtnička zanimanja ne smatraju ni problematičnim ni štetnim. Cilj je kriterija prosjeka ocjena od najmanje 4,5, kažu, dodatno potaknuti učenike na kontinuirani rad i postizanje što boljih obrazovnih rezultata te pridonijeti jačanju ugleda obrtničkih i strukovnih zanimanja.

- Projekt je usmjeren na poticanje obrazovanja za deficitarna obrtnička zanimanja, pri čemu se želi potaknuti izvrsnost, odgovornost i kontinuitet u radu učenika koji se obrazuju za ta zanimanja. Kriterij prosjeka ocjena jedan je od elemenata koji omogućuje jasne i transparentne uvjete dodjele stipendija - poručuju iz Ministarstva gospodarstva. Prilikom njegova definiranja, ističu, uzet je u obzir i uspjeh učenika koji se trenutno u strukovnim školama obrazuju za zanimanja koja su prepoznata kao deficitarna.

Također, ne misle da je rezerviranje stipendija za odlikaše protivno interesima tržišta rada koje vapi za profilima tokara, bravara, dimnjačara. Podsjećaju i da sve veći broj jedinica lokalne i područne ili regionalne samouprave također osigurava sredstva za stipendiranje učenika u strukovnim zanimanjima.