Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) odbacio je u srijedu kritike za ravnodušnost ili poricanje tuđe patnje uz isticanje da bio je među onima koji su ukazivali na mjesta na kojima su tijekom ratnih devedesetih bili zatočeni i zlostavljani hrvatski ratni i civilni zarobljenici.

U reagiranju na, kako navode, površne i nepotpuno prenesene interpretacije izjava predsjednika Tomislava Žigmanova, iz press službe DSHV-a su istaknuli kako je ta stranka godinama upozoravala na mjesta zatočenja i zlostavljanja u logorima u Stajićevu, Begejcima, Srijemskoj Mitrovici, Beogradu i Nišu.

Pritom ističu kako su uvijek inzistirali na preciznom i činjeničnom korištenju pojmova, upozoravajući na olako korištenje termina poput „koncentracijski logor“.

„No, to ne znači da nisu postojala kratkotrajna sabirna prihvatilišta za civilne i ratne zarobljenike, kao što je bilo u novosadskom SPENS-u nakon pada Vukovara, te da se nije uvijek prema zarobljenicima postupalo po pravilima ženevskih konvencija, o čemu postoje svjedočenja“, navedeno je u priopćenju.

Dodaje se da je upravo ta politička organizacija tijekom posljednjih desetljeća razvila sustavnu i dostojanstvenu praksu komemoriranja stradanja Hrvata u Vojvodini, osobito u Srijemu, čime je u javni prostor vraćeno sjećanje na događaje koji su dugo bili potiskivani na rub društvene svijesti.

Kako istaknuto, pod vodstvom Žigmanova organizirane su komemoracije, znanstveni skupovi i javna sjećanja posvećena žrtvama, s ciljem očuvanja istine o stradanjima i dostojanstva obitelji žrtava, a ne produbljivanja društvenih podjela.

DSHV podsjeća i da su pripadnici hrvatske zajednice među prvima počeli sustavno bilježiti stradanja Hrvata u Vojvodini tijekom devedesetih godina.

Naglašavaju da je zato paradoksalno i nepravedno da se onima koji su godinama upozoravali na stradanje Hrvata u Vojvodini danas imputira ravnodušnost ili poricanje tuđe patnje, osobito na temelju, kako navode, neprofesionalno prenesenih medijskih interpretacija.

Stranka ponavlja kako se od osnutka zalaže za normaliziranje odnosa između Republika Srbija i Republika Hrvatska te za zaštitu dostojanstva hrvatske zajednice u Srbiji od političke instrumentalizacije.

Istodobno upozoravaju na, kako navode, zabrinjavajući porast govora mržnje i antihrvatskog sentimenta u dijelu javnosti, ističući da neodgovorne političke izjave i medijski narativi mogu dodatno pogoršati položaj manjinske zajednice.

„Svaka manipulacija prošlošću i neodgovorno javno istupanje u ovako osjetljivim pitanjima najviše štete nanose upravo Hrvatima u Srbiji“, poručuju iz DSHV-a, naglašavajući da hrvatska zajednica ne smije biti kolateralna žrtva političkih i medijskih sporova u hrvatsko-srpskim odnosima.

Polemike u javnosti oko uloge centra SPENS u Novom Sadu tijekom ratnih devedesetih pokrenulo je otkazivanje koncerta pjevača Tonyja Cetinskog koji je to učinio nakon upozorenja hrvatskih logoraša srpskih koncentracijskih logora da je taj javni prostor 1991. godine služio kao sabirni logor za hrvatske branitelje i civile zarobljene nakon pada Vukovara.

Žigmanov je u izjavi za televiziju N1 rekao je da “SPENS zasigurno nije bio koncentracijski logor, jer ne postoje podaci koji bi na to ukazivali”.