Neizvjesnost uoči proljetne sjetve: Gnojiva će biti, nitko ne zna po kojoj cijeni
Najveće postrojenje na svijetu za proizvodnju uree, ono u Kataru, zaustavilo je proizvodnju jer nemaju plina
Naravno da će država, preko resornih ministarstava gospodarstva i poljoprivrede, kao što to uvijek radi kroz sustav Robnih rezervi, osigurati dostatnost poljoprivrednih sjemena ratarskih i industrijskih kultura za nepredviđene okolnosti. Također, prije dvije godine krenulo se u mjeru gdje su završene investicije u dodatne kapacitete silosa i skladišta, povećani su kapaciteti za čuvanje rezultata žetve i imamo dovoljno zaliha.
Sjemena dovoljno
Odgovorio je tako na novinarsko pitanje hoće li se država odlučiti, zbog geoplitičke situacije, umjesto izvoza zadržati što više poljoprivrednih proizvoda za domaće potrebu za "ne daj bože", Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Majdak je u ponedjeljak u HGK-u Županijskoj komori Osijek nazočio uobičajenoj konferenciji o proljetnoj sjetvi. No da nisu uobičajeni uvjeti, vidjelo se u još jednom segmentu - dostatnosti plina i kako će se to odraziti na cijenu gnojiva. O toj je temi govorio Miroslav Skalicki, član Uprave Petrokemije.
- Petrokemija je pojedinačno najveći potrošač plina u Hrvatskoj, 70 posto ga koristimo kao repromaterijal za proizvodnju amonijaka, a samo 30 posto nam je energent. Prema tome, današnje cijene plina strahovito utječu na cijene finalnih proizvoda. Posljednji kvartal u prošloj godini cijena plina iznosila je oko 35 eura po megavatsatu, a danas je 67 eura. Ti skokovi cijena imaju velik utjecaj na naše poslovanje i definitivno se moraju odraziti na cijene finalnih proizvoda - upozorio je Skalicki te potom dao i širu sliku. Kroz Hormuški tjesnac prolazi i jedna trećina proizvodnje uree, osjetno više nego nafte i plina, o kojima se u pravilu priča. Iran je treći najveći proizvođač uree na svijetu; Katar energy zaustavio je proizvodnju u svome petrokemijskom postrojenju jer nemaju plina, a to je najveće svjetsko postrojenje za proizvodnju uree. Prema tome, sve to odrazit će se na proizvodnju uree u cijelom svijetu.
- Ne vjerujem da je neće biti, no i ovdje ostaje pitanje cijene - zaključio je Skalicki.
U svim ostalim elementima za proljetnu sjetvu sve je kako se može poželjeti. Sjemena za proljetnu sjetvu bit će dovoljno i cijene mu neće rasti, najavljeno je povećanje površina pod šećernom repom te osobito suncokretom, a konačno je za nama i jedna kvalitetna hladna zima.
- Sjemena će biti dovoljno i nema većih poremećaja vezano uz podizanje cijene, a i resorno je ministarstvo predstavilo petogodišnji program pomoći za sjetvu certificiranog sjemena soje, za koji će biti izdvojeno 35 milijuna eura. Program jamči stabilnost i sigurnost u proizvodnju pšenice, kao i soje, i poljoprivrednici su ga prošle godine vrlo dobro prihvatili - izjavio je Majdak.
Najbolji pesticid
- U odnosu prema prošloj godini bilježimo povećanje u količinama sjemena za šest posto. Imamo 55 tisuća tona sjemena za domaće tržište, što je povećanje za tri tisuće tona u odnosu prema prošloj godini. Za izvoz imamo oko 9000 tona sjemena, što je povećanje za dvjesto tona. Cijena sjemena šećerne repe, suncokreta i kukuruza na prošlogodišnjoj je razini - izvijestio je Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
- Ovo je prva zima u prošlih deset godina koja nije bila toliko topla. Zima koju smo imali bila je najbolji i najjeftiniji pesticid koji smo mogli dobiti, hladnoća je uspjela dio štetnika maknuti s naših njiva, a jednako tako i usporiti zimske korove koji su prošlih godina natjerali naše farmere da krenu u zaštitu već u veljači - kazao je Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.
“Hit" ovogodišnje proljetne sjetve bit će suncokret. Nakon prošlogodišnje sjetve na 67 tisuća hektara, ove godine govori se o sjetvi i do sto tisuća hektara. Za soju (80 tisuća prošle godine) i kukuruz (279 tisuća ha) za ovu godinu se najavljuje blago smanjenje površina.
