Zastupnici u Europskom parlamentu u ponedjeljak su ukazali da je razlika između plaća žena i muškaraca u EU-u 12 posto, upozoravajući da je ta razlika još veća kod mirovina jer su žene primorane kraće raditi i prekidati svoje karijere zbog skrbi o drugima.

Čokolade, pokloni i cvijeće su lijepi, ali ženama je potrebno nešto više – jednakost, naglasila je dan nakon Međunarodnog dana žena Irina Joveva, slovenska zastupnica liberala, jedna od dvije autorice novog izvješća Parlamenta.

Ona je, u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj u ponedjeljak navečer, naglasila da razlika između plaća muškaraca i žena danas u Europskoj uniji iznosi 12 posto, a po pitanju mirovina 25 posto. 

Pozvala je na jačanje investicija u javnu skrb za djecu i starije kako bi žene mogle više sudjelovati na tržištu rada, kao i da se neplaćeni rad žena po pitanju brige za druge uzme u obzir pri formiranju mirovina.

Druga koautorica izvješća je Poljakinja iz redova pučana Miroslava Nykiel. Pošto taj tekst ima podršku dviju velikih političkih grupa, a u raspravi su ga podržali i zastupnici drugih  opcija poput socijaldemokrata i zelenih, očekuje se da će ono u srijedu biti potvrđeno.

Nykiel je naglasila da u EU-u 28 posto žena radi na pola radnog vremena jer moraju skrbiti za druge članovi obitelji, dok kod muškaraca taj postotak iznosi samo 7,7 posto. 

„Posljedice se vide na mirovinama”, upozorila je Poljakinja, pa ukazala da na njihov konačni iznos utječu faktori poput prekida karijera zbog trudnoće i posljedičnog kraćeg radnog staža. 

Ženama stoga prijeti veći rizik od siromaštva u trećoj životnoj dobi, rekla je pučanka, pa poručila da ženska prava „nisu dodatak politici, nego temelj pravedne Europe”. 

Michael McGrath, povjerenik Europske komisije za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača, u raspravi je istaknuo da ravnopravnost spolova ide „ruku pod ruku” s konkurentnošću kontinenta jer ona ostvaruje potencijal polovice njegovog stanovništva. 

Komisija je prošli tjedan donijela svoju Strategiju za ravnopravnost spolova 2026.-2030. koja predlaže konkretne mjere za uključivanje ravnopravnosti spolova u svaki aspekt života, i na internetu i izvan njega, od obrazovanja i zdravlja do rada i vodstva.

Hrvatski zastupnici o razlici u plaćama

Hrvatski zastupnik zelenih Gordan Bosanac u raspravi je upozorio da Hrvatska ima najsiromašnije umirovljenike unutar EU-a, a da su pritom osobito pogođene žene jer su se „godine nejednakosti u plaćama prelile u nejednake mirovine”.

Bosanac je odbacio kritike dijela zastupnika da Unija nije nadležna nad pitanjem mirovina. 

„Ako smo našli nadležnost nad obranom”, ona se može pronaći i kod mirovina, naglasio je hrvatski zastupnik zelenih. 

Hrvatski zastupnik socijalista i demokrata (S&D) Marko Vešligaj u raspravi je također govorio o Hrvatskoj, kazavši da u njoj 2026. žene zarađuju prosječno 13 posto manje od muškaraca. Kod mirovina je taj jaz još veći i iznosi više od 23 posto.

„Žene primaju manje za isti staž, za isti rad. Ovo nije novo, ovo nije slučajno, i ovo nije nerješivo. To je na neki način neuspjeh sustava koji potiče rodne stereotipe i često blokira napredak žena”, rekao je socijaldemokrat.

Kao „veliki korak” pohvalio je usvajanje Direktive o transparentnosti plaća, pa pozvao na njezinu punu implementaciju u nacionalna zakonodavstva. Riječ je o mjeri protiv diskriminacije u pogledu plaća prema kojoj će europske tvrtke morati objavljivati podatke o plaćama i poduzeti korake ako je u njima evidentirana rodna razlika u plaćama veća od 5 posto, stoji na stranicama Vijeća Europske unije. Države članice moraju implementirati tu Direktivu do sredine ove godine. 

Na Vešligajevo izlaganje reagirala je zastupnica pučana Sunčana Glavak, odbacujući statistike koje je naveo. 

„Niste u pravu. Neprilagođeni jaz u plaćama na razini Europske unije je 11,1 posto. Znate koliko je u Hrvatskoj? Ne znate jer govorite neistine – 6,6 posto. Dakle Hrvatska, bez obzira na vaša nastojanja da je prikažete u lošem svjetlu ima puno bolje pokazatelje”. 

Glavak je rekla da je jasno da je cilj izjednačavanje plaća, a govoreći o mirovinama hvalila je vladu predvođenu njezinom strankom Hrvatskom demokratskom zajednicom koja je od svog prvog mandata povećala plaće „za 107 posto”. 

Vešligaj je potom odbacio navode Glavak, odgovorivši joj da „dobro zna kakve su mirovine u RH” i „dobro zna koliko žene manje primaju mirovine”. 

„Imamo jedne od najgorih pokazatelja što se tiče kupovne moći naših umirovljenika. Stvarno je žalosno da uopće to spominjete ovdje tu. To je jedan veliki, veliki neuspjeh hrvatske vlade”, zaključio je. 

Glavak je u svom obraćanju naglasila da „jednakost plaća zapravo održava našu demokratsku vrijednost”. 

„Stvarna ravnopravnost, kolegice i kolege, ne mjeri se samo prosjekom, nego i time imaju li žene jednake prilike za napredovanje, jednaku ekonomsku sigurnost i dostojanstvenu mirovinu”, naglasila je zastupnica koja je prošli tjedan u Zagrebu organizirala konferenciju 'One inspiriraju', s pričama „žena koje razbijaju stereotipe i pomiču granice”. 

„Jasno je da nejednakost ne završava odlaskom s tržišta rada, nego nažalost prati žene u trećoj životnoj dobi”, rekla je hrvatska pučanka i pozvala na raspravu i rješavanje uzroka takve pojave. 

U izvješću Joveve i Nykiel ističe se kako niža primanja i prekidi u karijeri rezultiraju znatno manjim mirovinskim pravima. Autorice naglašavaju da zatvaranje rodnog jaza u primanjima donosi širu korist za cijelo društvo, služeći kao snažan pokretač gospodarskog rasta i globalne konkurentnosti.

Predlažu uvođenje preciznijih alata za procjenu vrijednosti rada, transparentne sustave nagrađivanja te pojednostavljenje poreznih aranžmana. Liberalka i pučanka pozivaju i na strožu primjenu zakona o jednakim plaćama, bolji pristup kvalitetnim uslugama skrbi te učinkovitije usklađivanje poslovnog i privatnog života.