Nove cijene goriva vrijedit će dva tjedna, procjenjivat će se razvoj situacije na Bliskom istoku
Nakon što je cijena barela sirove nafte na svjetskom tržištu zbog rata na Bliskom istoku narasla na više od stotinu dolara, hrvatska Vlada odmah se vratila politici državnog intervencionizma kakvu je imala i u prethodnim globalnim krizama, te je ograničila cijene goriva, i to odmah od danas. Nova ograničena cijena eurodizela iznosit će 1,55 eura po litri, a benzin će stajati 1,50 eura po litri - poskupljenje je trebalo iznositi i do 24 centa po litri, ali je sukladno s ovim odlukama dizel poskupio 7 centi, a benzin eurosuper 4 centa po litri.
Plavi dizel najviše raste, 9 eurocenti po litri, sa 0,80 na 0,89 eura, ukapljeni plin poskupljuje tri centa po litri, sa 1,87 eura na 1,90, a plin u bocama poskupljuje 2 centa po litri. Bez Vladinih mjera cijena dizela bila bi, dakle, 24 centa viša, za benzin 7 centi, a za plavi dizel čak 26 centi više po litri.
Ove cijene vrijedit će dva tjedna, i u tom razdoblju procjenjivat će se razvoj situacije na Bliskom istoku i u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi 20 posto dnevnog prometa nafte i goriva, a koji je sada pod blokadom.
U europskom vrhu
Dosad je Vlada imala već devet ciklusa ovakvih mjera od 2020. godine do danas, i na njih je potrošila oko osam milijardi eura državnog novca. To je otprilike 9 posto BDP-a, ili između 2000 i 2100 eura po glavi stanovnika tijekom šest godina. To su omjeri koji hrvatski državni intervencionizam stavljaju u sam vrh država članica Europske unije - oko 8 posto BDP-a je u saniranje kriza i zaštitu cijena utrošila Njemačka, gotovo isto toliko Italija, a Francuska je u svojim mjerama ostala na oko 5 posto svog BDP-a. Ključno je, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vlade, na kojoj su donesene ove odluke, da cilj ostaje zaštita standarda građana i gospodarstva, ali jednako tako i dostupnost energenata i goriva. Naime, Hrvatska se zasad ne treba bojati nestašica goriva, tvrde u Vladi.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ističe kako neke zemlje, posebno u susjedstvu, već imaju probleme s opskrbom, ali to s Hrvatskoj nije slučaj niti će biti.
- Vlada ima niz alata, set mjera koje može još upotrijebiti, pa i u drastičnom smislu oko cijena, ako se kriza nastavi - rekao je Šušnjar.
Tvrdi i da dobavljači goriva nisu nezadovoljni ovom situacijom. Svjesni su, kaže, situacije i vrlo konstruktivno su pristali na ove odluke, čak su i sami predlagali da interveniraju u cijene, no na kraju je situacija ipak iziskivala Vladinu odluku. U prijevodu, dobavljači su tražili da i Vlada reagira preko korištenja vlastitih alata za smanjenje cijena, a to znači smanjivanje trošarina na dizel - upravo je to jučer učinjeno odlukom Vlade te su trošarine za tu vrstu goriva smanjene za 20 eura na tisuću litara dizela, odnosno 0,02 eura po litri. To je još uvijek ispod razine koju propisuje zajednička europska direktiva, kako je objasnila državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić-Lugarić, stoga Vlada drži balans između pravila EU-a i zahtjeva dobavljača o kojima, na kraju, ovisi količina i cijena nafte na domaćem tržištu. Stoga će ove trošarine vrijediti sljedeća dva tjedna, kao i mjere ograničenja cijene goriva. Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.
- Nakon konzultacija s dobavljačima naši su razgovori bili jako konstruktivni - rekao je nakon sjednice Vlade ministar Šušnjar.
Sigurnost i priuštivost
Premijer Andrej Plenković istaknuo je dva cilja u pogledu energije, a to su sigurnost opskrbe energentima i priuštivije cijene za građane i za gospodarstvo.
- Vlada je i prije pokazala da zna donositi ovakve odluke u krizama. Napravili smo detaljnu analizu, održali u nedjelju navečer sjednicu užeg kabineta Vlade, ujutro na video callu odradili razgovore s koalicijskim partnerima koji su također podržali odluke. Najvažnija je pravodobna, brza reakcija, i time pokazujemo vodstvo. Znali smo to činiti i prije, u COVID krizi i nakon napada na Ukrajinu, kad nije bilo otpuštanja radnika ni ugroza hrvatskih obitelji. Nafta je poskupjela gotovo 50 posto u samo desetak dana, i ovo je nužno za naše građane, iskoristili smo alate koje imamo na raspolaganju - rekao je premijer Plenković na sjednici Vlade.
Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području.
Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3.30 iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, za 25,5 posto, na 116,35 dolara. Tako je nastavljen snažan rast cijena nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine. Na londonskom je tržištu, pak, prošloga tjedna cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.
