Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić komentirao je u utorak odnos s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem koji brani suradnju s Izraelom i rekao da mu, kao ministru, nitko ne može zabraniti suradnju bilo kojom zemljom u smislu komunikacije i suradnje na obrambenoj razini.

Anušić je odgovarajući na novinarsko pitanje kako pomiriti odnos njega i predsjednika države rekao da se oni nemaju što miriti, niti produbljivati sukob i da on kao ministar točno zna što čini, radi i može raditi.

"Suradnju mene kao ministra s bilo kojom drugom zemljom i u smislu komunikacije i suradnje na obrambenoj razini, to jest na saznanjima, znanjima, novim tehnologijama i patentima, to mi ne može apsolutno nitko zabraniti. To je, na kraju, moja zadaća. Ja to moram raditi i činiti. Ja se brinem o sigurnosti Hrvatske, hrvatskih granica, zajedno s Vladom, a i zajedno, naravno, s predsjednikom države", istaknuo je Anušić u izjavi nakon primopredaje gumenih brodica namijenjenih Hrvatskoj obalnoj straži. 

Dodao je kako bi svima trebao biti interes jača i kvalitetnija obrana, jače i kvalitetnije Oružane snage i sustav sigurnosti RH, posebno u ovim geopolitičkim okolnostima u kojima se nalazi cijeli svijet, pa tako i Hrvatska. Tako da se nema potrebe, nastavio je, ni miriti, ni svađati se, nego jednostavno treba surađivati koliko je god to moguće i u interesu Hrvatske i u interesu Oružanih snaga.

"Naravno da ćemo nailaziti na teme u kojima nećemo svi imati isto razmišljanje, ali zakon je tu vrlo jasan tko što radi i tko što čini, gdje se svatko drži svog dijela i neće biti problema", rekao je Anušić.

Činimo sve da nas u budućnosti ništa ne ugrozi

Novinari su ministra pitali i treba li se bojati migrantskog vala, osobito morskim putem. Anušić je rekao kako je geopolitička situacija nepredvidiva i teško se može predvidjeti što će se događati u budućnosti.

"I ove brodice koje vidite ovdje i generalno što činimo i radimo je upravo i sprječavanje buduće eventualne migrantske krize i općenito krize koja se može preliti na jugoistok Europe i na naše područje. Činimo sve da nas nikakve ugroze u budućnosti ne mogu ugroziti, je li to migrantska kriza, dolazak migranata na naše kako kopnene tako i morske granice i ugroze svih vrsta koje su danas vrlo opasne i teško predvidive i na koje se moramo pripremiti", naglasio je ministar.

Dodao je kako su modernizacija i opremanje ne samo Hrvatske ratne mornarice, nego i kopnenih i zračnih snaga u punom procesu, odnosno da su zračne snage gotovo dovršile taj proces, a kopnene snage i ratna mornarica će taj proces završiti do 2030. godine. 

Novinari su ministra pitali i je li vidio da na srpskim migovima postoje kineske nadzvučne rakete koje se popularno zovu "Zagrepčanke" i je li to poruka iz Beograda, na što je Anušić odgovorio da općenito srpska vojska intenzivno ulaže u modernizaciju svojih oružanih snaga već 10 godina.

"Ono što smo mogli danas pročitati u Jutarnjem listu čini mi se da imaju hipersonične rakete koje imaju domet 300 kilometara i lete šest mahova što je ozbiljno naoružanje i samo to mogu reći, mi trebamo činiti i raditi na snaženju naših obrambenih kapaciteta i potencijala. Nadam se da će te hipersonične rakete ostati kod njih u skladištu gdje im je i mjesto", istaknuo je.

Vezano uz ophodne brodove naručene svojedobno iz Brodosplita, od kojih su isporučena samo dva od ukupno pet, Anušić je rekao da su oni u ovom trenutku predmet DORH-a koji će vrlo brzo donijeti pravomoćne odluke prema kojima će se postupiti.

Ministar se osvrnuo i na jučerašnji prvi dan ročnika koji služe temeljno vojno osposobljavanje i rekao kako je "sve onako kako treba ići" i da su prvi put čuli od svog instruktora da ih budi u 6 ujutro i tako će to biti, poručio je, sljedeća dva mjeseca. 

Trump nagovijestio obustavu sankcija radi obuzdavanja cijena nafte

Američki predsjednik Donald Trump nagovijestio je u ponedjeljak da bi mogao obustaviti sankcije na naftu "nekih zemalja" do normalizacije isporuka s Bliskog istoka kako bi se obuzdao skoka cijena na svjetskim tržištima.

"Uveli smo sankcije nekim zemljama i ukinut ćemo ih dok se ne normalizira situacija u (Hormuškom) tjesnacu", rekao je američki predsjednik novinarima na Floridi, odbivši navesti pojedinosti.

Iran je zbog američko‑izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem kojim prolazi otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog plina, rekavši da u ratu ima pravo na takav potez, prema međunarodnim zakonima i propisima, navela je iranska novinska agencija Mehr priopćenje Islamske revolucionarne garde.

Američki predsjednik rekao je naknadno na konferenciji za novinare da je obavio "vrlo dobar telefonski razgovor" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini.

SAD je Rusiji uveo sankcije kako bi smanjio ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

Pregovori

Ruski posebni izaslanik za investicije i međunarodnu gospodarsku suradnju Kiril Dmitrijev rekao je odvojeno u ponedjeljak da Moskva i Washington pregovaraju o mogućnosti ublažavanja sankcija na rusku naftu, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Kremlj je pak u utorak objavio da s Washingtonom nije detaljno pregovarao o ublažavanju sankcija, dodavši da su američki potezi usmjereni na stabilizaciju energetskog tržišta, napominje Reuters.

Američko ministarstvo financija izdalo je prošli četvrtak Indiji 30‑dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte i naftnih derivata.

Ministar financija Scott Bessent obrazložio je odluku na X-u, napisavši da im je cilj omogućiti kontinuiranu opskrbu svjetskih tržišta i osigurati uvjete indijskim rafinerijama za kupnju ruske nafte.

"Mjera je hotimično kratkoročna i neće donijeti značajnu financijsku korist ruskoj vladi jer odobrava samo transakcije s naftom koja je već blokirana na moru", citira ruska novinska agencija TASS objavu američkog ministra.

U subotu Bessent je za Fox Business rekao da bi mogli ukinuti još kaznenih mjera.

"Izdali smo (Indiji) dozvolu za prihvat ruske nafte, a mogli bismo ukinuti i druge sankcije na rusku naftu", navodi TASS riječi američkog ministra.     

Skok cijena goriva

Američki ministar energetike Chris Wright potvrdio je pak u ponedjeljak da SAD razmatra koordinaciju prodaje nafte iz američkih strateških rezervi, istaknuvši da odluka još nije donesena.

Nakon izraelsko‑američkog napada na Iran cijene goriva u SAD‑u snažno su porasle, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo dvije godine, pokazuju podaci američkog autokluba AAA.

Prosječna maloprodajna cijena dizela iznosila je u utorak 4,78 dolara po galonu i bila je za 2,66 posto viša od jučerašnjeg prosjeka te za preko 30 posto viša nego prošli mjesec, prije američko‑izraelskog napada na Iran.

Poskupio je i benzin, uz prosječnu maloprodajnu cijenu od 3,54 dolara po galonu, za 1,8 posto višu od jučerašnjeg prosjeka, te za gotovo 22 posto višu nego prije mjesec dana.

Kabinet neće ograničiti izvoz energenata kako bi obuzdao skok cijena na domaćem tržištu, rekao je Wright.

Poskupljenje goriva predstavlja ozbiljan rizik za predsjednika Donalda Trumpa i republikance pred izbore za Kongres u studenom.

Mnogi Amerikanci muku muče s višim troškovima života i gotovo polovina ispitanika rekla je u anketi Ipsosa da je manje vjerojatno da će podržati Trumpovu kampanju u Iranu ako cijene benzina i nafte u SAD‑u porastu, navodi Reuters.

Cijene benzina imaju psihološki utjecaj, objašnjava glavni investicijski direktor Siebert Financiala Mark Malek, i građani u njima vide inflaciju, i to iz dana u dan, dodaje.

Otpuštanje rezervi?

Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G7 sastali su se pak u ponedjeljak, uz poziv Međunarodne agencije za energiju (IEA) da članice skupine koordinirano plasiraju na tržište naftu iz rezervi za hitne slučajeve.

 "Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha", rekao je nakon sastanka francuski ministar financija Roland Lescure.

Francuska trenutno predsjeda skupinom G7

Odluka o otpuštanju zaliha nije donesena u aktualnoj fazi, rekao je Lescure, dodajući da vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u.

Novi sastanak zakazan je u utorak, ovaj puta ministara energetike koji bi ponovo trebali razgovarati o mogućem otpuštanju zaliha, rekao je japanski ministar industrije Ryosei Akazawa. 

Prema izvještaju Financial Timesa, članice drže u strateškim rezervama više od 1,24 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drži industrija, citirao je FT podatke iz povjerljivog dokumenta.

Američki dužnosnici smatraju da bi grupa iz rezervi trebala otpustiti od 300 milijuna do 400 milijuna barela nafte, rekao je za Financial Times neimenovani izvor.