Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je kazao, nakon što je Vlada ponovno uvela regulaciju cijena osnovnih goriva radi zaštite građana i gospodarstva od naglih skokova cijena nafte, da će pratiti i dalje situaciju te sukladno okolnostima donositi nove odluke.

Podsjetimo, Vlada je na sjednici jutros ponovno uvela regulaciju najviših maloprodajnih cijena goriva, nakon što su cijene nafte znatno porasle zbog napada SAD-a i Izraela na Iran. Prema novim, reguliranim cijenama, benzin eurosuper od sutra pa u idućih 14 dana koštat će 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura.

Eurodizel poskupljuje za sedam centi, na 1,55 eura po litri, a bez vladinih mjera koštao bi 1,72 eura. Sadašnja cijena je 1,48 eura za litru. Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 89 centi, što je devet centi više nego sada, a cijena nije regulirana koštao bi 1,06 eura.

Nova cijena plina za boce od sutra je 2,40 eura za kilogram što je dva centa više nego sada te 18 centi manje od cijene kakva bi bila bez vladinih mjera. Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike bit će 1,70 za kilogram što je tri centa više nego sada i 17 centi manje nego bez regulacije. 

Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.

Ujedno, u Uredbi o visini trošarine na energente i električnu energiju, promijenila je visinu trošarine za dizelsko gorivo, na 386,13 eura za tisuću litara. Vlada tako snižava visinu trošarine za najprodavaniji energent dizelsko gorivo, za razdoblje od 10. ožujka do 23. ožujka 2026., i to za 20 eura na tisuću litara dizelskog goriva odnosno 0,02 eura po litri dizelskog goriva. Uredba je na snazi od 10. ožujka do 23. ožujka te se za vrijeme njezinog važenja očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 1,95 milijuna eura.

 "Mi smo ove poteze povukli nakon što smo punih tjedan dana detaljno pratili zbivanja, računali s našim stručnjacima - Agencijom za ugljikovodike, Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom financija - posljedice koje će se dogoditi. Temeljem velikog iskustva iz ranijih godina, odlučili smo intervenirati odmah danas", kazao je Plenković nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a. 

 Pojasnio je da kriza s cijenama goriva proizlazi iz činjenice da kroz Hormuški tjesnac u ovom trenutku tankeri ne mogu proći, pa na tržištu nedostaje otprilike 20 posto nafte ili derivata, tako da primjerice Indija, koja skoro 50 posto svoje nafte uvozi, a riječ je o najmnogoljudnijoj zemlji u svijetu koja dobiva naftu upravo iz tog pravca, bilježi nedostatak nafte. A kad nafte ima manje, a potražnja je velika, cijena ide gore, konstatirao je. 

"Nadamo se da ova situacija neće trajati predugo. Mi ćemo dva tjedna pratiti situaciju i sukladno okolnostima donositi nove odluke da zaštitimo građane i gospodarstvo", poručio je Plenković.

Plenković: Proveli smo najveću i najuspješniju repatrijaciju hrvatskih državljana

Vlada je u nekoliko dana omogućila povratak 870 hrvatskih državljana s ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka i Perzijskog zaljeva, što je bila "najveća i najuspješnija" dosadašnja repatrijacija hrvatskih državljana, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak.

"Mislim da je ovo do sada najveća i najuspješnija repatrijacija hrvatskih državljana iz ratom dotaknutih područja, naravno ne govorim o vremenu Domovinskog rata, ali u ovakvoj situaciji ovako brzu i učinkovitu, cjelovitu i sveobuhvatnu operaciju još nismo imali", rekao je Plenković novinarima.

Hrvatska osigurala povratak ukupno 870 Hrvata koji su iskazali želju za povratkom u domovinu, ali i 101 stranog državljana iz 30 zemalja. Svi su oni zapeli na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu nakon što su SAD i Izrael napali Iran, a Teheran uzvratio osvetničkom odmazdom. 

"Bilo da je riječ o ljudima koji su bili u Iranu, Izraelu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Katru, Kuvajtu, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji ili Omanu. Sve te hrvatske građane koji su iskazali želju na različite načine vratili smo u Hrvatsku u roku od praktički četiri, pet dana", kazao je Plenković. 

Radilo se u ukupno pet letova, dva čarterska leta Croatia Airlinesa i "tri leta koja smo dogovorili s vlastima Emirata, kompanijom flydubai, što nam je bilo operativno jednostavnije", dodao je Plenković. 

Hrvatska je te letove platila oko 856 tisuća eura, rekao je premijer i dodao da je vlada spremna ponovno reagirati ako se situacija zakomplicira, ali ne misli da će to biti potrebno u ovom trenutku jer se ponovno uspostavljaju i komercijalni letovi. 

Neki hrvatski državljani vraćali su se i u organizaciji drugih zemalja pa tako MVEP procjenjuje da ih se iz ugroženih područja ukupno vratilo oko tisuću. 

Vojnike ćemo vratiti kad se steknu uvjeti 

U NATO-ovoj operaciji u Iraku nalazi se sedam hrvatskih vojnika te još jedan, pripadnik UNIFIL-a, u Libanonu, a predsjednik Zoran Milanović donio je prije tjedan dana odluku o njihovom povlačenju.

Plenković je u ponedjeljak ponovio da je "jedno donijeti odluku o povratku, a drugo je to učiniti na siguran način". "Oni su i dalje tamo. Ministarstvo obrane i Glavni stožer OSRH rade na tome i kada se steknu sigurnosni uvjeti, oni će se vratiti u domovinu", rekao je Plenković. 

"Vlada na tome radi i nije bilo nikakvog sukoba. Ja govorim činjenice, a onda se te stvari na drugi način izvrću i manipuliraju, a to nije prvi i jedini put", rekao je premijer.

Vlada ne diskriminira dijelove Hrvatske gdje nije na vlasti većina

Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak kako Vlada ne diskriminira dijelove Hrvatske gdje na vlasti nije parlamentarna većina te da izgradnja željeznice nije bila uvjetovana time da se nezavisni saborski zastupnik Dario Zurovec priključi parlamentarnoj većini.

Plenkovića su novinari nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a upitali je li slučaj Zurovca primjer "političke prostitucije" gdje osobe prelaze u većinu kako bi ostvarili željene projekte, s obzirom na to da je nešto slično Zurovec i sam nedavno izjavio, na što je premijer poručio kako je "Zurovec danas i sam rekao da je njegova izjava od neki dan bila politički gaf".

"Teze o nekakvom diskriminatornom tretmanu onih krajeva Hrvatske, gdje su povjerenje dobile druge političke opcije koje nisu u parlamentarnoj većini na nacionalnoj razini je jedna od najbestidnijih laži i manipulacija koja postoji u javnom prostoru", ustvrdio je Plenković.

Kao primjer naveo je Grad Zagreb gdje je na zadnjim lokalnim izborima povjerenje dobio Možemo.

"Je li hrvatska Vlada diskriminirala Grad Zagreb tako da gradi sve vrtiće i financira ih nakon potresa? Sve osnovne škole, srednje škole, fakultete, bolnice, javne zgrade, kulturne objekte, sakralne objekte. Ja bih volio vidjeti takvu vrstu diskriminacije", ustvrdio je Plenković.

Pri tome je dodao kako je u Zagreb uloženo 2,8 milijarde eura, a u Banovinu 1,8 milijarde, ali i naveo kako su ovih dana razgovarali o nizu projekata koji se odnose na Koprivničko-križevačku županiju, gdje na vlasti nije HDZ, dodavši kako su župan Golubić i gradonačelnik Jakšić imali samo "riječi hvale i zahvale" što se tiče suradnje s Vladom.

Nabrajajući projekte, poput najvećeg željezničkog infrastrukturnog projekta na pravcu Dugo Selo - Križevci - mađarska granica, vrijedan preko 600 milijuna eura, te povezivanje Varaždina i Koprivnice željeznicom vrijednosti oko 200 milijuna eura, upitao je jesu li to primjeri diskriminacije "o kojoj naklapaju ljudi koji ili ne prate što rade po Hrvatskoj ili koji namjerno ignoriraju činjenice".

"Imamo problem da se ljudi bore s činjenicama. Ili ih ne žele reći, ne žele ih vidjeti, s čime se suočavamo 10 godina, ili nastoje izmisliti te teze ne bi li došli u poziciju da nas optužuju za ne političku prostituciju, nego za političku korupciju koje nema", rekao je Plenković.

Ponovio je kako svi u Hrvatskom saboru koji žele svojom odlukom i željom, bez prisile i nagovaranja, svoj politički rad raditi tako da se pridruže parlamentarnoj većini, to mogu i napraviti, istaknuvši kako i u drugim zemljama postoje koalicije.

Premijer je još jednom demantirao da je projekt "Zurovček" ičime uvjetovan, a na komentar da se Zurovec odmah sastao s ministrom, odgovorio je kako se sastao i prije.

"Postoje brojni zastupnici koji dolaze u ministarstvo, zagovaraju projekte iz svoga kraja. Gradonačelnici su istodobno i zastupnici, pa normalno da razgovaraju. Taj projekt je ovako i onako u aktivnostima koje se tiču Ministarstva mora, prometa i infrastrukture predviđen", poručio je Plenković.

Premijer je rekao kako su na sastanku, između ostalih tema, razgovarali i o aktivnostima koje se tiču novih ročnika za temeljno vojno osposobljavanje, istaknuvši kako proces ide dobro te da su zadovoljni s odazivom.

Što se tiče situacije u parlamentarnoj većini, izvijestio je kako su jutros održali videokonferenciju gdje su upoznali sve partnere s odlukama Vlade, što su i podržali, te da je na sastanku parlamentarne većine prvi put sudjelovao i Zurovec.