Smanjenje ukupne dobiti banaka u prošloj godini za 6,1 posto u odnosu prema 2024. bilo je očekivano i najavljivano, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) i dodaju da je ono prije svega povezano sa snižavanjem kamatnih stopa u eurosustavu, što je utjecalo na smanjenje kamatnih prihoda banaka, osobito na osnovi držanja viškova likvidnih sredstava kod središnje banke.

Rast troškova

U Udruzi banaka napominju da su istodobno prisutni i određeni troškovni pritisci povezani s kretanjima na tržištu rada, ali i s rastom troškova dobavljača i drugih operativnih troškova.

“Primjerice, posljednjih godina kontinuirano rastu troškovi poštanskih usluga, kojima se banke koriste za dostavu zakonom propisanih obavijesti klijentima. Usto, rastu i troškovi različitih dobavljača te IT i drugih usluga potrebnih za svakodnevno poslovanje banaka. Dodatni pritisci proizlaze i iz regulatornog okvira, odnosno iz rasta troškova povezanih s regulatornim zahtjevima i nadzorom kreditnih institucija", odgovorili su iz HUB-a na naš upit.

Udruga banaka ne očekuje da bi spomenuto smanjenje dobiti moglo imati znatniji utjecaj na poslovanje banaka u Hrvatskoj i pr tom ističu da je bankarski sustav i dalje stabilan, dobro kapitaliziran i likvidan, što omogućuje nastavak urednog kreditiranja gospodarstva i stanovništva.

“Prema posljednjim raspoloživim podatcima, kreditna aktivnost i dalje raste relativno snažnim tempom. Primjerice, kod stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita godišnje stope rasta i dalje su oko 15 posto, a kreditiranje poduzeća također bilježi dvoznamenkasti rast", navode u HUB-u i dodaju da je u razdoblju izraženijih geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti posebno važno očuvati stabilnost bankarskog sustava, jer stabilne i dobro kapitalizirane banke omogućuju kontinuitet financiranja gospodarstva i otpornost financijskog sustava u cjelini, podsjećaju u udruzi banaka.

Šest posto manje

Podsjetimo, prema posljednjim podatcima HNB-a, banke su lani ostvarile ukupnu dobit od 1,4 milijarde eura, što je 6,1 posto manje nego na kraju 2024. Istodobno su banke povećale imovinu za 8,3 posto i iznosila je 91,1 milijardu eura, pri čemu se imovina povećala kod većine kreditnih institucija, a broj kreditnih institucija (20) ostao je nepromijenjen u odnosu prema godini prije. U usporedbi s krajem 2024. godine ukupni su se krediti i predujmovi povećali za 700 milijuna eura, ili za 1,1 posto. Udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima na kraju 2025. malo se smanjio u usporedbi s krajem 2024. i iznosio je 2,3 posto.

Mjere ograničavanja kreditiranja potrošača, uvedene prvog srpnja prošle godine, postigle su učinak već u prvim mjesecima primjene, jer je već u drugoj polovini prošle godine došlo do usporavanja rasta potrošačkih kredita, kojih je bilo 22 posto manje nego u istom razdoblju godine prije.