Riječi koje bole: Kako medijsko izvještavanje može pogoršati problem dječje debljine
U povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine, u sklopu suradnje u području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su publikaciju "Dijete na prvom mjestu - Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece".
- Pravilnom komunikacijom sprječavamo stigmatizaciju osoba s debljinom, koja može biti prepreka u prevenciji i liječenju debljine. Debljina je prvi rizični faktor za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti, skupa s nepravilnom prehranom - kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Stigmatizacija djece s debljinom može dovesti do ozbiljnih posljedica za njezino mentalno i tjelesno zdravlje. Negativno etiketiranje povezano je s narušavanjem samopoštovanja, većim rizikom od depresije i anksioznosti, pojavom poremećaja hranjenja te socijalnim povlačenjem.
- Oko 40 posto djece stigmatizirano je od člana svoje obitelji. Kad dođu s tim problemom u školu, čak je 64 posto veći rizik za vršnjačko zlostavljanje djece s debljinom u usporedbi s djecom normalne tjelesne mase - naglasila je voditeljica Službe za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović.
Smjernice donose konkretne primjere i preporuke za odgovorno i informirano izvještavanje, s ciljem boljeg razumijevanja složenosti dječje debljine te jačanja empatije i zaštite dostojanstva djece. Namijenjene su novinarima, medijskim djelatnicima, stručnjacima i svima koji u javnom prostoru obrađuju tu temu. Podijeljene su u pet cjelina, od kojih se svaka bavi načinom na koji treba komunicirati kad je riječ o temi debljine. Primjerice, prva cjelina donosi smjernice o općem jeziku i terminologiji: umjesto izraza poput "pretila", "debela" ili "bucmasta" preporučuje se u javnom prostoru koristiti se formulacijama poput "dijete s debljinom", koje su neutralnije i manje stigmatizirajuće.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana istaknula je kako svi zajedno dijelimo jedan, zajednički cilj, a to je da želimo da naša djeca odrastaju zdrava.
- Da bismo to postigli moramo promijeniti narativ o debljini, odnosno način na koji o njoj razgovaramo - zaključila je Brumana.
n