Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac (SDP) govorila je u srijedu o digitalnoj sigurnosti djece i upozorila da hitno treba donijeti Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju.

Glasovac je organizirala tematski razgovor pod nazivom "Vršnjačko digitalno nasilje i njegova prevencija" i istaknula kako je u zaštiti djece i mladih i prevenciji nužna suradnja akademske zajednice, civilnog društva, politike i gospodarskih subjekata. Naglasila je da Hrvatskoj hitno treba Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju.

"Mi ga još uvijek nemamo, iako je Vlada sebi dala zadatak da će ga izraditi za razdoblje od 2024. do 2026. godine. Sada smo u 2026. godini, tog programa nema", rekla je Glasovac dodajući da je prema njezinim informacijama koje je kao zastupnica dobila od Ministarstva znanosti i obrazovanja, nacrt izrađen, ali da program još nije usvojen i neće biti jer će ići na doradu.

Upozorila je i na najnovije istraživanje o vršnjačkim odnosima i nasilju među osnovnoškolcima kojeg su proveli Centar za sigurniji interne i Pravni fakultet u Zagrebu i koji je pokazao kako vršnjačko nasilje i diskriminacija počinju puno ranije nego što se misli i da upravo počinje u online okruženju.

Navela kako se najčešće radi o isključivanju, vrijeđanju, diskriminirajućim porukama, seksualiziranim interakcijama gdje djeca šalju ili primaju takav sadržaj pod pritiskom ili ucjenom.

"Naša je zajednička obveza osigurati da nijedno dijete ne ostane nezaštićeno zbog nedostatka sustavne strategije", poručila je Glasovac.

Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet, koji je predstavljena kao vodeća organizacija u zaštiti djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta, izjavila je kako ta problematika zaslužuje da se svi potrude i da se s prevencijom krene na vrijeme te u nju uključe i djeca i roditelji kao i svi stručnjaci koji danas rade s mladima.

Napomenula je i da Centar za sigurniji internet otvara svoj četvrti ured u Hrvatskoj i to u Puli. 

Profesorica Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako su djeca dio istraživačkog tima i kako su potpuno uključeni u proces i svojim idejama usmjeravaju te aktivnosti. Rekla je i kako Hrvatska, što se tiče primjera dobre prakse, ima neke dobre modele koje treba poticati i podržavati da budu što uspješniji.