Premijer Andrej Plenković komentirao je u petak na X-u međugodišnji rast BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu od 3,6 posto, ustvrdivši da je gospodarstvo u punom zamahu i da se stabilan rast može očekivati i u 2026. godini.

"U četvrtom tromjesečju 2025. realni rast BDP-a iznosio je 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Rast BDP-a u cijeloj 2025. iznosi 3,2 posto što je u skladu s projekcijama Vlade", napisao je Plenković. 

Ujedno je istaknuo da je Hrvatska jedna od samo četiri zemlje koja bilježi neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021. godine i to 20 kvartala uzastopno.

To prema njegovim riječima potvrđuje činjenicu da je gospodarstvo i dalje u punom zamahu te, kako je napisao, "možemo očekivati stabilan rast i u 2026.".

"Ovakav rast rezultat je povećanja investicija (posebno apsorpcijom sredstava iz NPOO-a i fondova EU-a), kao i potrošnje kućanstava te izvoza. U odnosu na druge države članice EU-a, hrvatsko gospodarstvo u 4. kvartalu 2025. je među četiri najbrže rastuća (nakon Irske, Malte i Cipra), raste brže nego na razini cijele Europske unije (1,5 posto) i eurozone (1,3 posto). Nastavljamo se približavati prosječnoj razvijenosti EU-a", kaže Plenković u objavi na X-u.

Državni zavod za statistiku objavio je petak prvu procjenu, prema kojoj je BDP u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. 

To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,3 posto.

Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo za 3,2 posto.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,9 posto, sporije u odnosu na 7,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 4,7 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,1 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 2,4 posto, a usluga za 1,6 posto.

Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, za 0,3 posto, znatno manje u odnosu na 2,4 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je uvoz roba pao za 0,4, dok je uvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo za 3,3 posto na godišnjoj, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,4 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.

Bule: Nastavlja se snažan rast hrvatskog gospodarstva

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule izjavio je u povodu objave o kretanju BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu, kako podaci pokazuju da se nastavlja snažan rast hrvatskog gospodarstva koji je višestruko snažniji u odnosu na eurozonu i cijelu Europsku uniju.

"Nastavlja se iznimno snažan rast hrvatskog gospodarstva koji je višestruko snažniji u odnosu na ostatak europodručja i Europske unije, pogotovo naših najvažnijih trgovinskih partnera", rekao je Bule u izjavi za javnost. Ona je uslijedila nakon objave prve procjene BDP-a za posljednji lanjski kvartal, prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo u odnosu na posljednji kvartal 2024. godine poraslo za 3,6 posto.

 Bule podcrtava nekoliko, prema njegovom mišljenju važnih čimbenika. 

U prvom redu, podsjeća da hrvatsko gospodarstvo raste 20 kvartala zaredom odnosno punih pet godina.

"Činjenica da je gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu dodatno ubrzalo u odnosu na prethodni kvartal, govori da je naše gospodarstvo snažno i u punom zamahu", rekao je.

Smatra da se na tom temelju, kao i prema "nekim visokofrekventnim pokazateljima", može očekivati nastavak rasta i u 2026. godini te nastavak konvergencije prema ostatku Europske unije i europodručja.

Govoreći detaljnije o strukturi rasta BDP-a, Bule je izrazio zadovoljstvo time što su rastu najviše pridonijele investicije koje su porasle u gotovo sedam posto, tako da se polovica ukupnog međugodišnjeg rasta BDP-a odnosi na njih. 

Dodatnu vrijednost rastu BDP-a vidi i u nepovoljnom međunarodnom okruženju, u vidu dosta visoke razine neizvjesnosti i slabe inozemne potražnje te činjenice da glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri kao što su Njemačka, Italija i Austrija, imaju dosta slab rast. 

U tim okolnostima, činjenica da je rastu BDP-a pozitivan doprinos dala neto inozemna potražnja, svjedoči na neki način o otpornosti i konkurentnosti Hrvatskog izvoznog sektora što je izrazito važno, kaže Bule.

Dobrim smatra i što su rastu pozitivno doprinijeli prerađivačka industrija i ICT sektor.

Na kraju, kaže da Hrvatska uz izuzetak kontrakcije zbog utjecaja covida, zapravo raste zadnjih deset godina, uz istovremeno radikalno smanjenje makroekonomskih neravnoteža, održavanje fiskalne discipline unatoč brojnim krizama te uz paralelno zadržavanje socijalne kohezije.